EUIPO studija o kršenju intelektualnog vlasništva na društvenim mrežama

Prema istraživanju, 11 posto razgovora o nekom proizvodu na društvenim mrežama moguće je povezati s krivotvorenjem ili krivotvorinama, a čak 35 posto razgovora o digitalnom sadržaju moguće je povezati s piratstvom.

Ured za zaštitu intelektualnog vlaništva Europske unije (EUIPO) ističe da je porast e-trgovine dobro dokumentiran, ali da još nije jasno kako porast razvoja različitih tehnologija i navika potrošača utječe na kršenje intelektualnog vlasništva na internetu, a naročito na društvenim mrežama, Stoga, u EUIPO-u su odlučili o tome provesti istraživanje.

Istraživanje nudi sveobuhvatnu sliku o tome kako je korištenje društvenih mreža povezano s mogućim načinima kršenjem prava intelektualnog vlasništva. Posebno, kolika je mogućnost kršenja tih prava u odnosu na originalni proizvod ili dozvoljeni digitalni sadržaj zaštićen autorskim pravima te nudi ključne pokazatelje kako bolje prepoznati modele kršenja intelektualnih prava na društvenim mrežama.

Prema toj studiji, čak 11 posto razgovora o nekom proizvodu na društvenim mrežama moguće je povezati s krivotvorenjem ili krivotvorinama, a čak 35 posto razgovora o digitalnom sadržaju moguće je povezati s piratstvom. Društvene mreže koje su bile predmet istraživanja su Facebook, Instagram, Reddit and Twitter..

Društvene mreže kombiniraju određeni broj funkcionalnosti s različitim svrhama (društveno povezivanje, interakciju i poslovanje) s različitim razinama komunikacije (javna, polujavna i privatna) i to kroz različite sadržajne oblike, ističe se u istraživanju. S porastom popularnosti društvenih mreža, kršitelji intelektualnih prava razvili su nove strategije zlouporave funkcionalnosti društvenih mreža.

Studijom se predstavljaju novi i postojeći trendovi, koji govore o tome kako se funkcionalnosti društvenih mreža zloupotrebljavaju u izravnom kršenju prava intelektualnih prava, kako se podupire kršenje prava preko drugih kanala ili kako se nude informacije o mogućnostima takvih aktivnosti. Neki od tih prepoznatih trendova utječu i na druge online servise, a neki su ipak specifični za društvene mreže.

Posebno se izdvaja korištenje posebnih značajki društvenih mreža za “targetiranje”, stvaranje publike i oglašavanje proizvoda i usluga preko influencera, javnih objava i zatvorenih grupa (invite- only) grupa. Upozorava se i na korištenje različitih razina komuniciranja (javne objave, zatvorene grupe i privatnu komunikaciju), kao i korištenje efemernog sadržaja kako bi se pobijedile postojeće mjere zaštite intelektualnog vlasništva.

Istraživanje upozorava i na izazove u odgovoru na ove trendove, naročito na različite zakonodavne okvire koji se odnose na značajke koje omogućavaju javnu ili privatnu komunikaciju preko društvenih mreža. Ističe se i kako to ograničarava mogućnosti vlasnika intelektualnih prava, kompanija koje vode društvene mreže i pravosudnih organa da surađuju i poduzmu odgovarajuće akcije, a naročito kada je u pitanju privatna komunikacija na društvenim mrežama.

Kršitelji prava koriste prednosti društvenih mreža da privuku korisnike kroz “nevini” javni sadržaj, pozivajući ih u zatvorene grupe gdje mogu promovirati svoje proizvode ili usluge kojima krše prava intelektulanog vlasništva, a nakon toga sklapati poslove preko privatnih poruka.

U EUIPO-u ističu da postoje “dobre prakse” kojima se takva zloupotreba društvenih mreža može prevenirati. Neke se odnose na osnovne funkcionalnosti društvenih mreža koje omogućavaju korisnicima da javno dijele sadržaj preko kojih se, na primjer, mogu isticati mehanizmi i mjere protiv opetovanih kršenja prava IP-a, a primjenjive su na većinu društvenih mreža. Druge su, pak, više fokusirane na poslovno vezane funkcionalnosti – primjerice na reklame ili elektroničku trgovinu (primjerice “know your business customer” zahtjeve i programe IP zaštite , ali se odnose samo na društvene mreže koje nude te funkcionalnosti.

Ograničen je broj “dobrih praksi” kojima se može boriti protiv zloupotrebe preko privatnih komunikacija na društvenim mrežama ili preko zatvorenih grupa.

To je posljedica zakonodavnog okvira koji se odnosi na te funkcionalnosti i ograničava mogućnosti društvenih mreža da surađuju s vlasnicima intelektualnih prava i pravosudnim organima. Stoga, posebna važnost se daje “dobrim praksama” koje imaju potencijala da zaustave trend kršenja intelektualnog vlasništva, uključujući upozorenja korisnicima na sadržaje kojima se krše prava intelektualnog vlasništva, kao i popisi internetskih odredišta koji krše ta prava.

Prihvate li tradicionalne društvene mreže takvu praksu, razvoj decentraliziranih društvenih mreža mogao bi izazvati nove probleme i izazove koje bi trebalo pažlivo nadzirati u budućnosti, zaključuju u EUIPO-u.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.