Postignut je privremeni dogovor o ključnim pravilima Europske unije koja reguliraju korištenje umjetne inteligencije, uključujući vladinu upotrebu umjetne inteligencije u biometrijskom nadzoru i kako regulirati sustave umjetne inteligencije poput ChatGPT-a.
Tim sporazumom Europska unija nastoji postati prvom velikom svjetskom silom koja će donijeti zakone koji reguliraju umjetnu inteligenciju.
Konačni oblik zakona predmet je daljnjih pregovora.
Što se zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva tiče, čini se kako će fokus biti na reguliranju korištenja zaštićenih materijala za obuku velikih jezičnih modela i drugih sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Također, sve je veći naglasak na razvoju inovativnih modela licenciranja, kako bi bili postavljeni uvjeti takvog korištenja.
No, vodit će se računa i o načinima razlikovanja sadržaja kojeg su stvorili čovjek i umjetna inteligencija, što će potaknuti pitanja vezana uz izvornost i autorstvo u digitalnom dobu.
Usklađivanje sa zakonima Unije
Sporazum zahtijeva usklađivanje temeljnih modela kao što su ChatGPT i sustavi umjetne inteligencije opće namjene s obvezama transparentnosti prije nego što se stave na tržište.
To uključuje izradu tehničke dokumentacije, usklađivanje sa zakonom Unije o autorskim pravima i širenje detaljnih sažetaka o sadržaju koji se koristi za obuku.
Visokoučinkoviti modeli temeljeni na osnovnim principima s visokim stupnjem rizika morat će provoditi evaluacije modela, procjenjivati i umanjivati sistemski rizik, provoditi kontradiktorno ispitivanje, izvještavati Europsku komisiju o ozbiljnim incidentima, osiguravati kibernetičku sigurnost i izvještavati o energetskoj učinkovitosti.
GPAI sa sistemskim rizikom mogu se oslanjati na kodekse prakse kako bi bili u skladu s novom regulativom.
Vlasti mogu koristiti biometrijski nadzor u stvarnom vremenu u javnim prostorima samo u slučajevima žrtava određenih zločina, prevencije stvarnih, sadašnjih ili predviđenih prijetnji, poput terorističkih napada, i potraga za osobama osumnjičenima za najteža kaznena djela.
Sporazum zabranjuje kognitivnu bihevioralnu manipulaciju, prikupljanje slika lica s interneta ili nadzornih kamera, sustave društvenog bodovanja i biometrijske kategorizacije za utvrđivanje političkih, vjerskih, filozofskih uvjerenja, seksualne orijentacije i rase.
Potrošači bi imali pravo podnijeti pritužbe i dobiti smislena objašnjenja, dok bi kazne za prekršaje bile u rasponu od 7,5 milijuna eura ili 1,5 posto prometa, do 35 milijuna eura ili 7 posto globalnog prometa.
Tekst: M.W.
Foto: Guillaume Périgois / Unsplash