Googleov eksperiment blokiranja novinskih izdavača u Australiji

Usred globalne pandemije Google je odlučio sakriti neke australske web stranice s vijestima od svojih rezultata pretraživanja čime je napravio specifičan presedan na globalnom Internetu. Google je to nazvao eksperimentom zbog, kako je naveo, jedinog zahtjeva o dijeljenja prihoda od oglašavanja s novinskim izdavačima koju nameće vlada u Canberri. Iz Googlea su ustvrdili i da eksperiment provode na samo 1 posto korisnika njihove tražilice u Australiji. Usto, iz Googlea su objasnili kako njihova tražilica inače provodi na desetine takvih eksperimenata. No, takvo obrazloženje ne može ublažiti spor Googlea i australijske vlade oko nametnute podjele prihoda od oglašavanja.

Nakon Googleovog eksperimenta Australci su vidjeli kako nestaju novije vijesti domaćih izdavača u pretraživanjima na najvećoj globalnoj internetskoj tražilici te da se umjesto njih prikazuju linkovi s starim vijestima, a u nekim slučajevima pretraživač prikazuje opće informacije o nekom izdavaču, poput podataka iz Wikipedie. Naravno, ni u ostatku svijeta nisu prikazivane najnovije vijesti izdavača iz Australije.

Kao obrazloženje svoje odluke Google je naveo da provodi mjerenje o utjecaju novinskih izdavača i svojeg pretraživanja na tržištu oglašavanja kako bi vladi u Canberri dokazao da njihove preporuke, odnosno linkovi na vijesti novinskih izdavača njima vrijede više nego što Google zaradi od oglašivača objavljivanja takvih sadržaja. Iz Googlea tvrde i kako im se objavljivanje takvih sadržaja ne isplati te da nemaju poslovnu osnovu za pregovaranje o plaćanju takvih objava.

Izdavači su odgovorili kako su postavke Googleovog eksperimenta pogrešne, naime, tvrde kako se kroz Googleov eksperiment ne može mjeriti vrijednost pravovremenih i točnih informacija u pretraživanju te da Google u eksperimentu zanemaruje vrijednost podataka koje prikuplja kod objavljivanja sadržaja novinskih izdavača, podataka koji se članci čitaju, koliko dugo ih se čita, niti uzima u obzir niz drugih podataka koje prikuplja a od kojih neki služe za naplatu prihoda od oglašavanja koji mu dolaze upravo zbog objavljivanja novinskih sadržaja.

U proljeće prošle godine australska Vlada naložila je Googleu i Facebooku da s novinskim izdavačima dogovore podjelu prihoda od oglašavanja za preuzimanje sadrža vijesti od izdavača. Ni Google ni, Facebook nisu pristali na takav zahtjev te je Vlada u Canberri krajem prošle godine donijela obvezujuću odluku o udjelu novinskih izdavača za oglašavanje na Googleu i Facebooku na onim stranicama gdje objavljuju vijesti.

Reakcije iz Googlea i Facebooka su bile od napuštanja tržišta do ograničavanja svojih usluga ili njihovog naplaćivanja. Iz Googlea su ustvrdili kako ne žele plaćati sadržaj vijesti ni pod čijim uvjetima osim pod svojim.

Googleova je poslovna politika zadržati kontrolu objavljivanja vijesti kroz svoju uslugu.

Ono što australski eksperiment, kako ga naziva Google, je da će potvrditi snažnu moć te i drugih big tech tvrtki u pregovorima s vladama bilo gdje u svijetu, osim naravno s onima s kojima nema pregovora poput kineske vlade.

Naime, uz snažne softverske alate i monopole koje ostvaruju big tech tvrtke njihova je snaga i u velikim vlasničkim i investicijskim udjelima u svim infrastrukturnim dijelovima telekomunikacijske infrastrukture i interneta poput podmorskih kabela, podatkovnih centara… Veliki i presudni dijelovima ne samo softvera i platformi nego i hardvera i ostale telekomunikacijske infrastrukture u vlasništvu je big techa.

Članak je izvorno objavljen na internetskom odredištu informatičkog časopisa Mreža,
a autor, Gorden Knezović, je tajnik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)