Sve više europskih građana upoznato je s važnosti poštivanja intelektualnog vlasništva.
Čak 93 posto ispitanika iz svih zemalja članica Europske unije smatra da je važno da izumitelji, kreativci, umjetnici i nakladnici budu u mogućnosti zaštititi svoja prava te da budu plaćeni za svoj rad, navodi se u velikoj studiji (PDF) Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Studija također pokazuje da većina Europljana ne prihvaća opravdanja za kupnju krivotvorenih proizvoda, jer vjeruju da se kupnjom takvih proizvoda podržava neetičko ponašanje, pa i kriminalne organizacije te da prodaja krivotvorina ima negativne učinke na poslovanje legitimnih poduzeća i na zapošljavanje, piše u svom izvještaju o studiji EUIPO-a hrvatski Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV).
Hrvati među najboljima
Svega 13 posto ispitanika iz zemalja članica EU izjavilo je da su krivotvorene proizvode namjerno kupili u posljednjih 12 mjeseci, no kod mlađih ispitanika (u dobi od 15 do 24 godine) taj postotak je nešto veći i iznosi 26 posto.
Što se percepcije iz Hrvatske tiče, svega je devet posto ispitanika iz Hrvatske izjavilo da je u posljednjih 12 mjeseci namjerno kupilo krivotvoreni proizvod (što je gotovo najbolji rezultat u toj studiji).
Ipak, 16 posto hrvatskih ispitanika navelo je da su u posljednjih 12 mjeseci namjerno pristupili autorskim sadržajima iz nezakonitih izvora na internetu, što je nešto iznad iskazanog prosječnog rezultata svih ispitanika iz EU-a, koji iznosi 14 posto, navodi DZIV.
Zanimljivo je istaknuti da su mlađi građani skloniji konzumiranju piratskog sadržaja na internetu, odnosno doći do sadržaja preko nezakonitih internetskih izvora.
Među mlađim Europljanima pristupanje sadržaju iz nezakonitih izvora znatno je češće od prosjeka.
U dobnoj skupini od 15 do 24 godine 33 posto ispitanika navodi da se namjerno služi nezakonitim internetskim izvorima, 27 posto ispitanika izjavilo je da su sadržaj s nezakonitih izvora emitirali radi praćenja sporta, a 25 posto ispitanika izjavilo je da su se koristili nezakonitim uređajima za internetski prijenos kako bi nezakonito pristupili sadržaju, što je više nego dvostruko više od prosjeka EU-a, ističe se u studiji EUIPO-a.
Dostupnost smanjuje krađu
Veliku ulogu igra i dostupnosti zakonitih ponuda sadržaja poput filmova, serija i sportskih prijenosa, odnosno pristupačnih cijena za takve servise.
Osviještenost o zakonitim internetskim ponudama i dalje je visoka među Europljanima.
Gotovo devet od deset osoba zna da je u njihovoj zemlji dostupna barem jedna vrsta zakonitih sadržaja, najčešće su to filmovi (68 posto ih je upoznato s takvim ponudama), glazba (64 posto),
televizijske serije (62 posto), knjige (54 posto) i novine (49 posto).
Zanimljivo je da su ispitanici u Hrvatskoj upoznatiji s naplatom sadržaja novina od prosjeka u EU (56 posto u Hrvatskoj u odnosu na 49 posto u EU) što se može pripisati tome da je posljednjih godina dobar dio velikih news portala u Hrvatskoj uveo neki od modela naplate sadržaja.
Osamdeset posto Europljana izjavilo je da radije upotrebljava zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju umjesto da traži nezakonitu alternativu ako je zakonita opcija dostupna po pristupačnoj cijeni.
Entuzijazam u pogledu zakonitih ponuda među mlađim osobama nešto je niži, iako u dobnoj skupini od 15 do 24 godine 7 od 10 osoba i dalje preferira pristupačne zakonite opcije u odnosu
na nezakonite, ako su dostupne zakonite ponude po pristupačnim cijenama.
Mlađi češće dijele piratizirani sadržaj
Uzimajući u obzir otvorenost prema zakonitim ponudama, 43 posto Europljana (U Hrvatskoj 45 posto) platilo je pristup internetskom sadržaju iz zakonitih izvora u posljednjih 12 mjeseci, dok je znatno manje, njih 14 posto (U Hrvatskoj 16 posto), priznalo da su namjerno upotrebljavali nezakonite izvore za pristup takvom sadržaju.
Konkretno, među onima koji tvrde da su pristupili sadržaju s nezakonitih izvora, njih 6 od 10 upotrebljavalo je i plaćene zakonite izvore u protekloj godini, što ukazuje na to da se samo manjina oslanja isključivo na nezakonite izvore.
U studiji su istaknute i navike Europljana u dijeljenju sadržaja do kojeg su pristupili preko nezakoniti izvora. Dijeljenje zaštićenog sadržaja s drugima u prosjeku čini samo mali udio Europljana, ali je to mnogo češće među mlađim osobama.
U posljednjih 12 mjeseci 11 posto Europljana prenijelo je sadržaj zaštićen autorskim pravima kako bi ga dijelili s drugima. To uključuje 42 posto također pristupile internetskom sadržaju iz nezakonitih izvora.
Poput korištenja nezakonitih izvora za preuzimanje ili internetski prijenos, prenošenje je znatno češće među mladima. U dobnim skupinama od 15 do 24 godine i od 25 do 34 godine to je učinilo 25 posto i 21 posto osoba u prošloj godini, u usporedbi s manje od 1 na 10 među Europljanima starijima od 44 godine.
Inače, sažetak studije možete pronaći na ovom linku (PDF).