Newsletter

Koristili reprodukciju slike, bez odobrenja

Pomalo iznenađujući slučaj kršenja autorskog prava u Vatikanu

Foto: Wikipedia

Rimska ulična umjetnica Alessia Babrow početkom 2019. godine naslikala je stiliziranu sliku Isusa Krista na kamenu mosta koji se nalazi blizu Vatikana. Godinu dana kasnije šokirala se kada je vidjela da je Vatikan koristio reprodukciju njene slike, s njenim potpisom, srcem naslikanim preko Kristova srca, kao uskršnju poštansku marku za 2020. godinu, piše Associated Press.

Babrow je tužila Vatikanski telekomunikacijski ured na sudu u Rimu, tvrdeći da su nezakonito profitirali od njene kreativnosti, a krše i autorska prava njenog umjetničkog djela. Tužiteljica od Vatikana za povredu autorskih prava tražii 130 tisuća eura odštete. Vatikan joj nije odgovorio službeno na pokušaje pregovora za nagodbu, nakon što je otkrila da su koristili njenu sliku bez dopuštenja te su je i prodali.

“Nisam mogla vjerovati. Iskreno sam mislila da je šala,” rekla je Babrow u intervju Associated Pressu koji je dala na korak od Trga sv. Petra. “Šok je bio još veći jer od pojedinih organizacija ne očekuješ da rade takve stvari.”

U Vatikanu se nalaze neka od najvećih umjetničkih djela ikad napravljena i ta država energično provodi svoja autorska prava nad svime, od Sikstinske kapele do Michelangelove Piete. Ali sada su se karte okrenule i Vatikan je optužen za kršenje prava intelektualnog vlasništva uličnog umjetnika.

Šef Vatikanskog poštanskog ureda, Massimo Oliveri odbio je komentirati tužbu. I Vatikanski ured za medije odbio je komentirati tužbu.

Odvjetnici za zaštitu autorskih prava, koji su upoznati sa slučajem, kažu da je to važan pokazatelj za Italiju i dokaz sve većeg uvažavanja ulične umjetnosti, „Banksy-style street arta“. Još su rekli kako to naglašava činjenicu da čak i anonimni grafiti ili “gerilska umjetnost” zaslužuju zaštitu od neovlaštenog trgovanja umjetničkim dijelima, u ovom slučaju povezanih s Crkvom.

Massimo Sterpi, odvjetnik rimske tvrtke koja je zastupala agenciju Banksy’s Pest Control u slučajevima autorskih prava, rekao je da zakon o intelektualnom vlasništvu u većem dijelu Europe i Sjedinjenih Država štiti prava umjetnika čak i ako je djelo nezakonito stvoreno na javnom ili privatnom vlasništvu. “Zakon smatra da je irelevantno je li umjetnost na papiru, platnu, zidu ili mostu,” rekao je Sterpi. Ljudi koji su iskomercijalizirali uličnu umjetnost bez da su pokušali pronaći umjetnike i ispregovarati korištenje njihovih umjetnina, koriste ih izlažući se velikom riziku i opasnosti od tužbi“. kazao je Sterpi.

U pitanju je 35 centimetara visoka isprintana slika Krista stilizirana na poznatom radu njemačkog slikara Heinricha Hofmanna iz 19. stoljeća. Na Kristovom torzu je oznaka Alessie Babrow: slika ljudskog srca s riječima:” SAMO GA KORISTI” pisan kao grafit poprečno. Rad je dio njenog”SAMO GA KORISTI” projekta, koji je započeo 2013. i uključivao je slična srca na Buddi, Hindu božanstvu Ganeshi i Djevici Mariji, a mogu se naći i na zidovima, stepenicama i mostovima u cijelom Rimu. Koncept projekta je da “promovira inteligenciju i mozak srca” na holistički način i bez osuđivanja.

Odvjetnik Mauro Lanfranconi u tužbi je naveo da je slika prisvojena i uzeta od strane Vatikana za promicanje Katoličke crkve, te je Vatikan “nepovratno iskrivio” poruku Babrowljeve, a to je da ne postoje univerzalne istine.

Vatikan je, prema navodima u tužbi, tiskao seriju od 80 tisuća Kristovih maraka po 1,15 eura po komadu. Marke i prigodna mapa još su se prodavale u vatikanskoj pošti prošlog tjedna, a na blagajni su bile istaknute kao promotivni predmet za prodaju. Alessia Babrow kaže da je stvorila Kristovu sliku 19. veljače 2019. i ubrzo nakon toga zalijepila je na sedreni mramorni zid tik uz glavni most koji vodi do Vatikana, jedan od desetak komada umjetnina na plakatima koje je postavila te noći oko srednjeg Rima. Djelo nosi njezine skriptirane inicijale u srcu.

Saznala je da je njen rad korišten na poštanskoj marki kada je poznati rimski Street art fotograf vidio i odmah prepoznao njen rad. Olivieri, ravnatelj vatikanske numizmatičke zbirke, rekao je talijanskom novinaru da je fotografirao Krista kad ga je vidio dok se jednoga dana vozio na svom mopedu i odlučio koristiti sliku za uskrsni žig u očitom pokušaju da privuče novu generaciju ljubitelja maraka.

U komentarima koje je novinar objavio na internetskom umjetničkom blogu Artslife.com, Olivieri je rekao da se bojao kako će se više osoba iz Svete Stolice odupirati upotrebi žiga u obliku grafita za Uskršnju marku. “Umjesto otpora, odmah su prijedlog prihvatili bez ikakvih pitanja”, citiran je Oliveri.

Odvjetnici Alessie Babrow poslali su preporučeno pismo i e-mail filatelističkom i numizmatičkom uredu u kojem su identificirali Babrow kao umjetnicu, kaže se u tužbi, ali nije bilo pismenog odgovora na njezin zahtjev za pregovaranje o uvjetima korištenja, što ju je navelo na tužbu.

“Mislila sam da se ponašaju u dobroj vjeri, da je istina da me traže, kao što je napisano u novinama”, rekla je. “Samo se čini da nije bilo tako jer se nisu ni pokušali sastati sa mnom.”- kazala je Babrow. Naglasila je da tužba nije napad na Katoličku crkvu ili Vatikan, već pokušaj zaštite njezinih prava i osiguravanja da se njezina umjetnička djela ne koriste za financiranje stvari izvan njenog nadzora.

Odvjetnici za autorska prava rekli su da status Vatikana kao suverene države vjerojatno neće zaštititi od nadležnosti talijanskog suda, s obzirom na to da su se komercijalne aktivnosti i navodna šteta Babrowu dogodile u Italiji.

Slučaj je pomalo iznenađujući, s obzirom da je Vatikan dobro upućen u prava intelektualnog vlasništva i pokazao je svoju spremnost da zaštiti vlastita autorska prava nad svime, od papinih riječi do ogromnih umjetničkih zbirki.  Prije mnogo godina vatikanska izdavačka kuća zahtijevala je honorar od novinara koji su napisali knjige u kojima su pretisnute propovijedi pape Benedikta XVI. Vatikanski muzeji već dugo traže da mediji koji prate vijesti u muzeju pristanu predati autorska prava na njihove slike, kako ne bi netko pokušao reproducirati Rafaela bez papinog odobrenja.

Enrico Bonadio, profesor prava intelektualnog vlasništva na londonskom Gradskom pravnom fakultetu, rekao je da ulični umjetnici tu istu zaštitu mogu koristiti za vlastite kreacije. “Zakon ne diskriminira”, rekao je Bonadio u telefonskom intervjuu. “Zakoni o autorskim pravima ne podliježu zaštiti umjetničkog djela samo zbog činjenice da se nalaze u galeriji ili muzeju.”


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.