Američki Kongres razmatra prijedlog zakona koji bi tamošnjim medijskim tvrtkama dopustio kolektivno pregovaranje s Googleom i Facebookom, na način da to ne bude u suprotnosti s anti trust propisima Sjedinjenih Država.
Riječ je o zakonu The Journalism Competition and Preservation Act of 2021, za koji se lobira već godinama u okviru kampanje koja ima za cilj uspostaviti veći nadzor nad tehnološkim tvrtkama, a ovaj propis se predlaže kao mjera koja medijima treba pomoći u financijskoj krizi u kojoj su se zatekli tijekom pandemije.
Drugim riječima, motivacija za taj zakon utemeljena je u društveno-političkim okolnostima, no postoji i pitanje legalnosti prakse Googlea i Facebooka, koji na svojim stranicama objavljuju naslove, tekstualne isječke i male fotografije iz članaka koji se objavljuju u medijima.
Google to radi na dva mjesta, na portalu svoje tražilice www.google.com i na svom posenom obavijesnom portalu, vlastitom mediju, internetskoj stranici news.google.com. Na oba portala Google to radi tako da uz te isječke i sličice obavezno stavlja i poveznicu na internetsku stranicu medija s kojeg je dotična vijest preuzeta.
Facebook to radi nešto drukčije: tamo mediji mogu na svojoj stranici smještenoj na toj društvenoj mreži postaviti članak ili isječak, koji onda vide svi korisnici Facebooka koji prate tu stranicu, i, bilo tko, tko ima svoj profil na Facebooku može postaviti bilo što, što preuzme iz medija.
Mediji tvrde da Google i Facebook krše zakone o autorskom pravu jer preuzimaju sadržaj koji nisu platili, štoviše, da ti isječci i fotografije čine samu srž članaka, pa ljudi koji vijest vide na tim internetskim portalima, nemaju više potrebu članak čitati na mrežnoj stranici medija koji ga je objavio.
Google i Facebook tvrde da ne krše zakone o autorskom pravu, jer je njihov način obrade sadržaja koje nađu na internetskim stranicama medija u skladu s načelom poštene uporabe (fair use). Štoviše, oba internetska giganta tvrde da opisanim načinom prijenosa sadržaja generiraju goleme količine prometa prema medijskim stranicama.
Postoji već nekoliko sudskih presuda u Sjedinjenim Državama koje su postavile presedane koji daju za pravo Googleu, no ima i sudskih presuda koje su postavile presedane koji kažu da način na koji Google koristi sadržaje koje nalazi na internetskim stranicama medija nije primjer poštene uporabe, već kršenje zakona.
Osim obrane načelom poštene uporabe, Google kaže da naslovi i podnaslovi vijesti nisu sadržaj koji podliježu autorskom pravu, jer su jednostavno prekratki i uglavnom prenose činjenice. Treći Googleov argument je tehničke naravi – tekstualni isječci i male fotografije koje se prenose s internetskih stranica medija ne pohranjuju se na njegove servere, pa stoga, Google nije ništa uzeo.
Kako bilo, bit će zanimljivo promatrati kako će se “podijeliti kolač” između medija i internetskih giganata u Sjedinjenim Državama (a kad smo kod toga i svih drugih internetskih portala bilo gdje u svijetu, koji agregiraju sadržaje iz više izvora) nakon što navedeni zakon postane važeći, posebno kad sve to stavimo u kontekst situacije u Australiji i Direktive o autorskom pravu na digitalnoj jedinstvenom tržištu EU.
Sažetak koji ste pročitali napravljen je na temelju opširnog članka koji s napisali odvjetnici Adam Bialek i Sarah Fink, iz odvjetničkog ureda Wilson Elser Moskowitz Edelman & Dicker LLP
(23. ožujka 2021.)