Otkad je 1996. godine osnovan Internetski arhiv (IA) kao neprofitna digitalna knjižnica, cilj joj je bio omogućiti univerzalni pristup sveukupnom znanju.
Desetak godina kasnije (2005.) Internet Archive počeo je s digitalizacijom knjiga i arhiviranjem televizijskih programa. Iduće godine osnovao je Otvorenu knjižnicu sa zadaćom da postane univerzalna baza podataka o knjigama s web stranicom za svaku objavljenu knjigu te s javnom knjižnicom dostupnom putem weba koji nudi puni pristup knjigama u digitalnim formatima.
Reagirajući na situaciju s COVID 19 pandemijom 2020. IA je stvorio Nacionalnu knjižnicu za hitne slučajeve kojom je uklonio sve što je dosad u Otvorenoj knjižnici vrijedilo: ograničenja čekanja, posudbu jedan na jedan… (uvjeti do tad vrlo nalik onima iz klasične knjižnice).
Te godine četiri izdavača (Hachette, HarperCollins, John Wiley & Sons i Penguin Random House) iz tog su razloga odlučili podići tužbu protiv IA.
Kontroverzni slučaj
Tužba je među samim autorima izazvala različite reakcije. Udruženje autora SAD-a i Australsko društvo autora su je podržali, dok je tristotinjak autora potpisalo peticiju izdavačima, ukazujući na “potkopavanje bitnih doprinosa knjižnica”.
Ove godine sud južnog okruga New Yorka donio je odluku kako Internet Archive krši autorska prava, piše Conversation.
Sud je zabranio skeniranje ili distribuciju dostupnih knjiga u digitalnom formatu. Ukorio je IA zbog iskorištavanja i zarade od materijala zaštićenog autorskim pravima bez naknade izdavačima i kreatorima.
Udruga Američkih izdavača zadovoljna je presudom, u njoj vidi “snažan znak potpore nositeljima autorskih prava”. IA, naravno, nije zadovoljan presudom i smatra je napadom na “tradicionalno pravo knjižnica da posjeduju, posuđuju i čuvaju knjige”.
A nezadovoljstvo presudom je šire jer IA je dopušteno ovom presudom da zadrži digitalizirane verzije tiskanih knjiga i tako potkopava buduće tržište za autore, npr. ako autor rasprodanog rada odluči objaviti ga u formatu e-knjige i unovčiti to izdanje, IA ga može prestići i njegov rad objaviti – bez naknade.
Osim Amerikanaca za razvoj događaja zainteresirani su bili i Kanađani te Australci koji se isto smatraju pogođenima s IA djelatnosti.
Australci su ove godine najavili provesti reformu koja bi priznala pravo autorima da za život zarađuju od posudbe digitalnih formata.
Tekst: R.L.
Foto: Tom Hermans / Unsplash