Postignut sporazum EU zakonodavaca o Zakonu o digitalnim uslugama i Zakonu o digitalnim tržištima: uz regulaciju svega što se događa na internetu riječ je i o propisima koji dodatno osnažuju zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva na mreži nad mrežama
24. travnja 2022. – Europski zakonodavci postigli su jučer, nakon punih šesnaest sati pregovaranja, sporazum o novom Zakonu o digitalnim uslugama, koji svojim rješenjima adresira niz štetnih pojava na društvenim mrežama, internetskim tražilicama, online oglašavanju te stranicama na kojima se prodaje sve što se prodaje na internetu.
Uglavnom, bilo tko, tko nešto radi na internetu, morati će EU regulatorima i nezavisnim stručnjacima – bar jednom godišnje – dati sve informacije o svojim postupcima i algoritmima koje koriste u svom svakodnevnom poslovanju. Zakon se suprotstavlja dezinformacijama, kršenju autorskih prava na internetu, govoru mržnje u virtualnim prostorima, štetnom ponašanju online oglašivača, itd.
Sporazum se sastoji od dva zakona, Zakona o digitalnim uslugama i Zakonu o digitalnim tržištima, a oba zakona još treba izglasati u Parlamentu EU, no to se od jučer smatra formalnošću. Konačni tekst dva navedena zakona biti će dostupan za dva tjedna, a o njima će Europski parlament glasovati do kraja svibnja.
Smatra se da će ta sva europska zakona snažno utjecati na rasprave o istim temama i u ostatku svijeta, prije svega u Sjedinjenim Državama, ali i Kini.
Zakon o digitalnim uslugama snažan je udarac Googleu, YouTubeu, Facebooku, Instagramu, Twitteru, TikToku, Amazonu te drugim velikim tehno tvrtkama, koje su snažno lobirale protiv tog zakona prema kojem će morati platiti šest posto svog globalnog prihoda, ako ga prekrše.
Europski Zakon o digitalni uslugama i Zakon o digitalnim tržištima označavaju i kraj ere samoregulacije u kojoj su tehnološke tvrtke same propisivale pravila o tome što će od sadržaja postavljati na svoje stranice, a što ne.
Naravno, kritičari ta dva nova EU propisa, poučeni problemima koje je EU imala u provedbi Direktive o zaštiti osobnih podataka (GDPR), smatraju da će te zakone biti jako teško provesti, unatoč tome što je Europska unija poznata kao najstrožiji regulator na planetu. EU je na te kritike odgovorila zapošljavanjem novih 230 ljudi kojima će jedina zadaća biti upravo provedba navedenih zakona.
Navedene tehno tvrtke već su reagirale i rekle da se “u načelu” slažu s idejom i ciljem navedenih novih EU zakona, no da je “stvar u detaljima”.
Kako bilo, EU zakonodavci kažu da su naučili iz svojih pogrešaka – provedba GDPR direktive bila je prepuštena zakonodavcima zemalja članica, od kojih se mnoge nisu mogle suprotstaviti moći velikih tehno kompanija. Zato će se provedba Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima provoditi s razine Europske unije, a ne nacionalnih država članica.