Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a izglasana je i objavljena u službenom glasilu EU-a. No, tek sad, u sljedeće dvije godine, kad istječe rok za implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, slijedi borba za dio kolača u prihodu od reklama koji monopolističke internetske platforme zarađuju na autorskim sadržajima novinara i kreativnih i kulturnih industrija. Očekujemo velike otpore, na kakve smo nailazili tijekom godina u kojima su uspjele snažnim lobiranjem odgađati donošenje direktive – poručili su s tribine „Autorska prava novinara: što nam donosi Direktiva?“ organizatori, Hrvatsko novinarsko društvo i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava. Tribina je održana u ponedjeljak, 27. svibnja, u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva.
– Direktiva će ojačati naše nakladnike, a time će i struka biti ekonomski neovisnija i otpornija na pritiske oglašivača i politike, no i oni moraju biti spremni na pravednu raspodjelu naknada od prihoda koje bismo zajedno trebali izboriti od internetskih platformi – istaknula je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner i dodala da je za novinare krucijalno pitanje osigurati da „filtriranje“ sadržaja ni u kojem slučaju ne bude zloupotrijebljeno i iskorišteno kao alat za potencijalu cenzuru.
Da se novinski izdavač sada jako teško može nositi s online tržištem na kojem je sve uglavnom besplatno i ne može naplaćivati svoj sadržaj upozorila je Romana Matanovac Vučković, savjetnica ministrice kulture i voditeljica poslijediplomskog studija “Intelektualno vlasništvo”.
– Novinar kao pojedinačni autor ne može ništa. Da se i svi novinari EU udruže, nemaju dovoljno novca da se tužbama mogu nositi s platformama. Mogu samo mediji, izdavači, kao nositelji prava. Bilo je i tužbi. No, sve se raspadne u trenutku kad morate dokazivati da ste sami nositelji sadržaja. Ili Google jednostavno isključi uslugu, a onda kreću pitanja o cenzuri, informiranju javnosti, demokratskom društvu… – analizirala je aktualnu situaciju R. Matanovac Vučković argumetirajući benefite koje će donijeti direktiva preko sustava kolektivne zaštite.
Kritičari direktive uglavnom se referiraju na opasnosti od cenzure i tehnološkog nazadovanja.
– Donošenje novih i novih birokratskih i nerazumnih, priglupih regulativa Europsku uniju osuđuje na tehnološko nazadovanje, uz gušenje osobnih i ekonomskih sloboda. Pokušaji zakonodavne zaštite gospodarskih modela 19. stoljeća i restriktivno reguliranje modernih tehnologija koje EU očito ne razumije i uz koje sve više zaostaje, može, uz gospodarsku stagnaciju, u konačnici rezultirati i političkom propašću takvog koncepta – sumnjičav je, pak, Lucijan Carić, stručnjak za zaštitu informacijskih sustava u DefenseCode-u.
No, ne odnosi se nova regulativa samo na novinare i izdavače, nego i na ostale kreativne i kulturne industrije.
– Njezino je usvajanje prilika za konačno uređenje digitalnog tržišta kreativnih sadržaja s čijih se polica i štandova dosad uzimalo za malu ili nikakvu cijenu. Glazba se ilegalno postavljala i skidala, fotografije su se preuzimale bez ikakve naknade, a tekstovi prenosili bez minimuma korektnosti i obeštećenja za autore i nakladnike. Kreatori tog sadržaja cijelo su vrijeme promatrali kako se njihov rad obezvređuje dok su, istodobno, velike tehnološke kompanije poput YouTubea i Facebooka, zadovoljno trljale ruke gomilajući oglašivačke svote koje im je taj promet donosio i skrivajući se u „sigurne luke“ – komentirao je Milan Majerović-Stilinović, voditelj komunikacija HDS-ZAMP-a.
Usvajanjem direktive započeo je, kaže, proces koji bi za sve dionike konačno trebao osigurati uravnoteženu tržišnu utakmicu, a građanima omogućiti da na internetu još jednostavnije uživaju u ponudi kreativnih djela. Jer direktiva dopušta korisnicima da slobodno generiraju i učitavaju sadržaje, u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature i parodije. No, pojavom termina poput „EU direktive“, „autorskih prava“ i „digitalnog tržišta“ u javnom diskursu, skrenula se i pozornost šire javnosti na važnost i ulogu kreativaca, kako u formiranju kulturnog identiteta zajednice, tako i u pokretanju njezina gospodarskog rasta i razvoja. Činjenica je da je digitalna domena jedna od glavnih poslovnih domena budućnosti. Zato je važno da europski i hrvatski kreativci mogu sudjelovati u njezinu razvoju.