Zaklada Andy Warhol prekršila je prava autorice, ne navevši je uz fotografiju Princea

Nije u redu da se sudac ponaša kao likovni kritičar, nego da je za “fair use” potreban značajan umjetnički doprinos i bitna izmjena.

Američka fotografkinja slavnih, Lynn Goldsmith pobijedila je Zakladu Andyja Warhola nakon što je usvojena njena žalba u sudskoj bitki za autorska prava.

Prizivni sud 2. saveznog okruga SAD-a preinačio je presudu njujorškog federalnog suda iz 2019. godine kojom je Warholovo korištenje Goldsmithine fotografije Princea iz 1981. ocijenjeno “fair useom”. Goldsmith se na to žalila, tvrdeći da Warholova umjetnički rad nije transformacija njene slike.

“Slažemo se da rad na Princeovoj seriji”, kako ju je Warhol nazvao, “je u biti sličan Goldsmithinoj fotografiji što se tiče zakona”, napisao je u obrazloženju sudac Gerard E. Lynch. Warholova zaklada je najavila žalbu na ovu odluku, objavio je portal ARTnews.

Goldsmith je snimila Princea 1981. dok je radila za Newsweek, koji pak nikada nije objavio fotografije. Tri godine kasnije časopis Vanity Fair je pribavio licenciju za korištenje jedne od tih fotografija za ilustraciju koju su naručili od Warhola. Ovaj je napravio 16 uradaka utemeljenih na toj fotografiji, ali je Goldsmith za njih doznala tek 2016. godine kad je Vanity Fair objavio te radove povodom Princeove smrti, ali bez da su je naveli kao autoricu.

Pravnu “kavgu” je ustvari započela Zaklada kad je od suda 2017. godine tužbom zatražila da odredi da “Princeova serija” ne predstavlja kršenje autorskih prava Goldsmithove, koja je odgovorila protutužbom.

U prvoj je presudi sudac naveo da je Warhol u svom radu od obične, crno-bijele fotografije pomalo krhke osobe načinio ikonu jarkih boja “veću od života”. Goldsmith se na to žalila, ustvrdivši da nije u redu da se sudac ponaša kao likovni kritičar, nego da je za “fair use” potreban značajan umjetnički doprinos i bitna izmjena, usporedivši to sa snimanjem filma prema romanu, što ne znači da je film potpuno originalno djelo.

Ostane li pravorijek ovakav, dio umjetničke javnosti u Americi je izrazio bojazan da će se to pretvoriti u pravni presedan nakon kojega će sud svaki puta morati odlučivati je li se umjetnik koji za inspiraciju uzima tuđe djelo, ponio dovoljno umjetnički i je li dao dovoljan doprinos pri transformaciji djela.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)