Zaštita prava fotoreportera – dva zanimljiva američka slučaja

Zaštita autorskih prava sve češće dobiva i sudske epiloge. Izdvojit ćemo dva novija slučaja iz američke prakse, koja, smatramo, mogu biti vrlo zanimljiva i za nas, jer su sudovi donijeli dvije presude koje razmatraju važne aspekte iinternetskog novinarstva.

Zagreb, 28. kolovoza 2019. – Prvi je slučaj zaštite autorskih prava fotografa u slučaju Erickson. Naime, tvrtka Erickson Productions tužila je Kraiga Rudingera Kasta, koji je angažirao tvrtku Only Websites, kako bi obnovio internetsku stranicu njegova Atherton Trusta. Pritom je kao uzor za novu web stranicu Athertona trebala poslužiti jedna internetska stranica banke Wells Fargo. No, ta je stranica sadržavala fotografije Jima Ericksona, koje je on ustupio Wells Fargu. Stoga je Erickson tužio Kasta, tvrdeći da je ovaj bez njegova dopuštenja uzeo tri njegove fotografije.

Iako je u sudskom postupku dokazao da je Kast znao za korištenje tih fotografija još u siječnju 2011. godine, ostalo je nejasno je li tvrtka Only Websites fotografije preuzela samoinicijativno ili po nalogu Kasta. Ipak, Kast ih je maknuo nakon što ga je Erickson upozorio na kršenje autorskih prava, no odbio mu je platiti ikakvu naknadu. Štoviše, Kast je, kako su izvijestili američki mediji, krivnju za njihovo korištenje svalio na Only Websites, ističući kako je Only Websites koristio Ericksonove fotografije, a da on nije znao da njihovo korištenje prethodno nije plaćeno. Istakao je i kako od korištenja Ericksonovih fotografija nije imao nikakve financijske koristi.

Kastovo objašnjenje očito se nije dojmilo Ericksona, koji je tvrdio da je Kast njegove fotografije koristio namjerno i na taj način mu svjesno nanio štetu. Sudski je spor i zaključen presudom u kojoj je ocijenjeno da je Kast svjesno povrijedio Ericksonova autorska prava te mu je dosudio odštetu od 450.000 američkih dolara. Međutim, Kast se žalio višem sudu, tvrdeći kako je za povredu autorskih prava kriva tvrtka Only Websites te je odbio platiti naknadu za korištenje fotografija.

Viši sud mu je išao na ruku: presudio je da je Only Websites, kojem je Kast povjerio modernizaciju svoje web stranice, a ne Kast, dužan platiti korištenje Ericksonovih fotografija, a odbacio je i Ericksonove tvrdnje da je Only Websites u tom slučaju djelovao samo kao Kastova „ispostava“. Drugim riječima, Kast, po mišljenju suda, najvjerojatnije nije djelovao „zlonamjerno“, iako je bio „nemaran“, te je slučaj vratio na prvostupanjski sud, koji sada mora odlučiti je li kod Kasta postojala zla namjera. Za to vrijeme, odšteta fotografu od 450.000 USD visi u zraku.

ZAŠTO JE OVAJ SLUČAJ VAŽAN? Slučaj Erickson jasno naglašava važnost posjedovanja licence za sve što je zaštićeno autorskim pravom, ali i pokazuje da su vlasnici internetskih stranica do jedne mjere zaštićeni od određenih oblika odgovornosti za djela koja su počinili dizajneri njihovih stranica.

Drugi slučaj spora oko autorskih prava tiče se fotografa Russella Brammera, koji tužio Violet Hues zbog toga što je koristila njegovu noću snimanu fotografiju jedne četvrti u Washingtonu. Brammer je tu fotografiju objavio na svojim internetskim stranicama i na Flickru, jasno naznačivši, ističu američki mediji, da se ona ne može koristiti bez njegove privole i plaćanja naknade. No, Violet Hues je 2016. godine skinula fotografiju s Flickra, odrezala dio slike i bez Brammerova dopuštenja i plaćanja ikakve naknade iskoristila je za svoje internetske stranice. Nakon što ju je Brammer pismeno upozorio na povredu autorskih prava, Hues je skinula fotografiju sa svoje web stranice, ali odbila je obeštetiti autora.

Brammer je potom posegnuo za sudskom zaštitom. Hues se u sporu pozvala na „poštenu uporabu“ s ciljem „pokazivanja napretka ljudske misli“ i pružanja dodane vrijednosti društvu. Drugim riječima, Hues je tvrdila da je postupala u dobroj vjeri i da nije imala zlih namjera. No, sud je ocijenio da njeni argumenti ne drže vodu, kao i da ne idu u korist zaštite intelektualnog vlasništva. Štoviše, ocijenio je, kako pišu američki mediji, da je korištenje Brammerove fotografije na njenim internetskim stranicama bilo – komercijalno.

ZAŠTO JE OVAJ SLUČAJ VAŽAN? U slučaju Brammer raspravljano je o dosegu dobre namjere u procjeni faktora poštene uporabe tuđeg autorskog rada. Sud je, kao što smo već naglasili, procjenio da u ovom slučaju dobra namjera nije postojala.

Oba sudska postupka zaštite autorskih prava fotografa još su jednom potvrdila da se tuđi rad ne može koristiti bez dopuštenja autora i bez kompenzacije za taj rad. To je posebno važno u radu internetskih portala kojima prijete velike kazne za nepoštivanje autorskih prava. U ovom slučaju, fotografa i fotoreportera.