Pokušaji zaštite materijala generiranog umjetnom inteligencijom i zaštite djela koja je stvorio čovjek od korištenja u umjetnoj inteligenciji ukazali su na ozbiljne probleme u primjeni postojećih zakona na generativnu umjetnu inteligenciju.
Ovi problemi mogu spriječiti korisnike generativnih alata umjetne inteligencije u zaštiti njihovih kreacija, a mogli bi čak učiniti takve korisnike odgovornima za kršenje na temelju materijala koji su korišteni za obuku umjetne inteligencije.
U ruju 2022. godine umjetnica Kristina Kashtanova objavila je na Instagramu kako je dobila registraciju autorskih prava za grafički roman koji je izradila pomoću generativne umjetne inteligencije Midjourney.
Sljedećeg mjeseca ured za autorska prava poslao joj je pismo kojim ju obavještava kako – pošto su doznali kakvu je odigrao Midjourney – pokreću postupak poništavanja njezine registracije.
Umjetna inteligencija kao umjetnik, ne kao alat
Odvjetnik kojeg je umjetnica angažirala ukazao je na to kako su u uredu registrirali radove stvorene uz mehaničku pomoć barem od pojave fotografije. Rad Kashtanove, dodao je, utjelovljuje njezinu izvornu koncepciju i stoga je zaštićen autorskim pravima, bez obzira na to što je koristila Midjourney.
U uredu nisu bili impresionirani tim argumentima te zaključili kako može biti vlasnica teksta, kao “kreativne kompilacije” slika koje je odabrala i posložila.
Pojedinačne slike grafičkog romana tretirane su kao nedovoljno ljudske kreativnosti pa je izdana nova potvrda o registraciji, koja izričito isključuje “umjetničko djelo generirano umjetnom inteligencijom”.
Osnovni problem bio je to što korisnici ne mogu predvidjeti Midjourneyev specifičan rezultat.
Činjenica da su slike Midjourneyja stvorene samo kao rezultat upita korisnika poput Kashtanove nije bila dovoljna kako bi ju se kvalificiralo kao autoricu jer su upute bile samo utjecaj. Uočena je i značajna razlika između onoga u što korisnik može uputiti Midjourney i ono što zapravo proizvodi.
Kraće rečeno, na angažman Midjourneya su gledali kao na angažiranje vizualnog umjetnika temeljem kratkih tekstualnih upita. Pošto Kashtanova ne bi bila autorica slika koje bi umjetnik u tom slučaju izradio, ne može biti niti autorica slika koje je stvorio Midjourney.
Već prihvaćena definicija
Iako je analogija između Midjourneyih i slika koje je stvorio umjetnik možda pomalo mutna, postoji skupina koja ju je prihvatila. To su umjetnici čiji je rad korišten za treniranje Midjourneyja (i drugih sličnih alata),a koji navodno ostaju bez posla zbog toga što radi Midjourney.
U zajedničkoj tužbi ovi umjetnici tvrde kako ne samo što Midjourney treba smatrati neovlaštenim derivativnim radom koji krši autorska prava, već i da su korisnici alata s umjetnom inteligencijom odgovorni ako koriste nešto nastalo (neovlaštenim) korištenjem tuđeg rada.
Iako je status autorskih prava kreativnih djela stvorenih korištenjem generativne umjetne inteligencije vrlo neizvjestan, postoje druge vrste zaštite koje mogu biti dostupne.
Na primjer, američki Patentni ured ne diskvalificira čovjeka kao izumitelja zato što je koristio umjetnu inteligenciju za stvaranje izuma.
Osim toga, dok zaštita autorskih prava trenutno možda nije dostupna za djela stvorena korištenjem generativne umjetne inteligencije, u većini slučajeva rizik da ta djela dovedu do odgovornosti za kršenje vjerojatno će biti relativno nizak.
To je zato što, da bi pokazao kršenje, nositelj autorskog prava mora pokazati da je navodni prekršitelj kopirao izvorne elemente djela nositelja autorskog prava.
S obzirom na to koliko se temeljito podaci o obuci šire i miješaju u većini sustava generativne umjetne inteligencije, bilo koji izvorni elementi uključeni u te podatke vjerojatno neće biti sačuvani u uratku kojeg će nam umjetna inteligencija ponuditi.
Čak i ako je neki izvorni element ugrađen u generativni rezultat umjetne inteligencije, to bi moglo poslužiti kao temelj za žalbu zbog kršenja samo ako je stvarno otkriven i ako je autor tog elementa registrirao autorsko pravo na svoje djelo.
U praksi, pravna pitanja vezana uz generativnu umjetnu inteligenciju znače da se s njezinim rezultatima treba postupati na način sličan materijalima obuhvaćenim licencama otvorenog koda (Creative Commons).
Također uključuje izbjegavanje visokorizičnih upotreba, kao što je korištenje generativne umjetne inteligencije za pokušaj repliciranja rada određenog umjetnika čiji su materijali korišteni kao podaci za obuku.
Međutim, uz namjeru i promišljenost, može se upravljati rizicima povezanima s generativnom umjetnom inteligencijom, a ova nova tehnologija može donijeti golemu korist onima koji je inteligentno implementiraju, piše Reuters.
Tekst: M.W.
Foto: Jonathan Kemper / Unsplash