“Sve će biti dobro, to je rutina. Nezadovoljni putnik tuži aviokompaniju. Možda se nagodimo bez puno drame i novog lošeg publiciteta koji Avianci sigurno ne treba.
Dvaput su bankrotirali, duboko su bili umočeni u blamažu skrivanja novca u Paradise Papers, a opet, druga su najveća latinskoamerička aviokompanija”.
Tako je možda razmišljao Steven A. Schwartz, odvjetnik iz odvjetničke tvrtke Levidow, Levidow & Oberman, kada je podizao tužbu u ime svog klijenta, Roberta Mate.
Blamaža zbog umjetne inteligencije
Mata je stradao u avionu Aviance na letu prema aerodromu J. F. K. u New Yorku. Udarila su ga kolica i ozlijedila mu gležanj, dovoljno za tužbu i nešto odštete.
Vraga. Ispalo je da si je Schwartz samo pribavio blamažu nakon skoro trideset godina odvjetništva i prije desetak dana završio u The New Yorku Timesu kao prvi odvjetnik koji je zeznuo slučaj jer ga je temeljio na – umjetnoj inteligenciji, piše Boris Vlašić u Jutarnjem listu.
U tužbi se odvjetnik pozvao na slične slučajeve koji su se dogodili u drugim aviokompanijama, kao što su Martinez protiv Delta Air Linesa, Zicherman protiv Korean Air Linesa i Varghese protiv China Southern Airlinesa. Nevolja je bila u tome što je sve slučajeve izmislio ChatGPT, a Schwartz se nepopravljivo osramotio na sudu.
Odvjetnička je profesija jedna od onih za koju se smatra da će ju nadomjestiti umjetna inteligencija, osobito u SAD-u gdje više od 90 posto stanovništva nema pristup sudovima jer si ne mogu priuštiti plaćanje odvjetnika i sudskih postupaka.
Pod upitnikom 300 milijuna radnih mjesta
Goldman Sachs predviđa da će 300 milijuna radnih mjesta biti zamijenjeno korištenjem umjetne inteligencije, a taj bi se broj mogao popeti i na 800 milijuna do 2050. godine.
Nestat će, primjerice, vozači kamiona. Bojan Jerbić, osnivač i nekadašnji voditelj CRTA-e, referalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, podsjeća da već koristimo autonomne vlakove za vožnju.
“Kad AI zagospodari transportnim sektorom, profesionalni će vozači postati suvišni. U zemljama s razvijenom željeznicom već danas vlakovi prometuju bez strojovođa. Umjetna inteligencija će značajno promijeniti obrazovne metode, ali i obrazovne ciljeve.
U nekim djelatnostima, kao što je zdravstvo, umjetna inteligencija unaprijedit će dijagnostiku, razvoj novih lijekova i kliničku praksu, ali još uvijek neće zamijeniti liječnike”, smatra Jerbić te zaključuje da će nestati repetitivni poslovi.
“Svi intelektualni poslovi koji sadrže određenu vrstu rutine ili se oslanjaju na obradu podataka bit će zamijenjeni umjetnom inteligencijom”, kaže Jerbić.
Ni informatičari nisu svi sigurni
Analitičari uspoređuju pojavu umjetne inteligencije sa značajem koju je imala mehanizacija za američku poljoprivredu krajem 19. stoljeća kada je više od pola Amerike bilo zaposleno u primarnoj industriji i zbog mehanizacije gubilo poslove, što je dovelo do toga da su se nezaposleni farmeri selili u gradove.
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, u poljoprivredi SAD-a je 21 milijun radnih mjesta i predstavljaju oko deset posto ukupne radne snage, ali će upotreba AI, usprkos jakom prodoru u proizvodnji hrane, imati mali značaj zbog nužnog fizičkog rada.
Kineska tvornica u Dongguanu je, pak, 650 radnika zamijenila sa 60 robota, zadržala samo 60 radnika i ostvarila povećanje proizvodnje za 250 posto, a smanjila greške u proizvodnji za 80 posto. To je ono što Elon Musk pokušava uvođenjem Tesla Bota u svoju proizvodnju kako bi smanjio broj ljudi na repetitivnim poslovima.
Svjetski ekonomski forum temeljem istraživanja među 800 najvećih tvrtki predviđa da će do 2027. godine biti stvoreno novih 83 milijuna radnih mjesta, ali će ih nestati 69 milijuna.
Očekuje se da će potražnja za analitičarima podataka i računalnim znanstvenicima, stručnjacima za cyber security i strojno učenje porasti oko 30 posto, ali će zato 26 milijuna zaposlenih na unosu podataka i sličnim, bazičnim službeničkim poslovima u istom razdoblju ostati bez radnog mjesta.
Tvrtke više ne žude za programerima koliko za stručnjacima koji su u stanju umjetnu inteligenciju uklopiti u radne sustave jer se, naravno, time štedi.
Regulativa će imati zadnju riječ
Sveučilište Pennsylvania je prije nekoliko mjeseci izašlo s vrlo detaljnim analizama zahtjevnosti poslova koji bi mogli biti ugroženi korištenjem umjetne inteligencije.
Stradali su oni čiji su poslovi već potpomognuti korištenjem umjetne inteligencije, kao što su analitičari istraživanja čija se izloženost umjetnoj inteligenciji kreće od 75 posto, pisci koji su izloženi sa 68 posto, prevoditelji sa 76 posto, dok su PR specijalisti izloženi s manje, 66 posto.
Ali, matematičari, porezni i financijski savjetnici, web dizajneri, novinari, administrativni savjetnici, oni koji rade na računalima i zarađuju do 80 tisuća dolara su među profesijama čija je izloženost utjecaju umjetne inteligencije vrlo velika.
To znači da im umjetna inteligencija puno pomaže, ali ne i da ti zadaci mogu biti odrađeni bez čovjeka, samo korištenjem tehnologije.
Između ostalih zaključaka, navodi se da će do pune upotrebe u širem obimu doći u skladu sa socijalnim, ekonomskim i, vrlo važno, regulatornim faktorima koji će utjecati na upotrebu umjetne inteligencije, piše Jutarnji list.
Tekst: S.P.
Foto: Alexandra_Koch / Pixabay