Alarm – više od polovine novinara žali se na simptome burnouta, pregorijevanja na poslu

Autor: Luciano Teixeira; Izvor: Pixabay

Upozoravajući rezultati istraživanja koje je DZNAP financirao “Utjecaj pandemije i potresa na zdravlje i materijalni status novinara i urednika”

Više od polovine novinara žali se na simptome burnouta, pregorijevanja na poslu! Alarmantan udio kolega ne uspijeva se nositi s iscrpljenošću, umorom i stresom, pokazalo je to istraživanje “Utjecaj pandemije i potresa na zdravlje i materijalni status novinara i urednika” koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, a provele su ga novinarke Večernjeg lista Iva Boban Valečić, Tanja Ivančić Belošević, Nataša Vlašić Smrekar i Petra Maretić Žonja.

Anketa koju su provele među novinarima i urednicima iz različitih redakcija pokazala je da je COVID preboljelo nešto manje od polovine anketiranih, pri čemu je velika većina poslodavaca pokazala interes za njihovo zdravlje, a u 44,9 posto slučajeva zaposlenicima su ponudili i pomoć. Ipak, više od petine bolesnih od korone (22,5 posto) poslodavci nisu nazvali i raspitali se o zdravstvenom stanju. Polovini anketiranih u koroni je porastao opseg posla, a plaće su ostale iste.

– Poznato je da je Hrvatska jedna od zemalja s najvišom stopom smrtnosti od korone, a u kombinaciji s dva potresa u godinu dana jasno je da su novinari bili izloženi visokim razinama stresa. Poznato je također da su uvjeti u kojima rade nerijetko daleko od idealnih. Glavna svrha ovog projekta stoga je bila otkriti kako su pandemija bolesti COVID-19 i potresi te ekonomska kriza povezana s pandemijom utjecali na psihičko i fizičko zdravlje hrvatskih novinara i urednika te na njihov materijalni status, kao i jesu li i na koji način redakcije, odnosno poslodavci, osigurali fizičku zaštitu kolegama unutar redakcija i kad izlaze na teren. Uz to, svrha je ovog istraživanja bila ispitati kako je organiziran svakodnevni način rada te postoji li socijalna podrška u redakcijama, kao i eventualna psihološka pa i financijska pomoć na potresom razorenim područjima – istaknule su autorice projekta.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 108 novinara i urednika u dobi od 18 do više od 60 godina. Promjene u psihičkom stanju od izbijanja pandemije nije osjetilo manje od trećinu ispitanih.

Na tjeskobu koja im predstavlja problem u radu žali se 6,2 posto ispitanika, a nešto manje od 10 posto govori o depresivnim stanjima. Pomoć stručnjaka, psihologa ili psihijatra u ovom razdoblju je zatražilo 7,4 posto ispitanih, a nešto manje od tri posto ih je posegnulo za psihoterapijom ili lijekovima. Većina ispitanih (75 posto) u zadnje dvije godine nije tražila pomoć psihologa ni psihijatra. Pomoć poslodavca u psihičkoj krizi zatražilo je pet posto onih koji su se s krizom suočili, a većina onih koji su je zatražili (56 posto) i dobila je traženu potporu, dok su se preostalima poslodavci oglušili na molbe.
Koronu je preboljelo nešto manje od polovine anketiranih, a kod nešto više od 15 posto preboljelih, bolest je ostavila trajne posljedice koje su u najvećem broju slučajeva lakše i povremene.

Da su im u ovom razdoblju dijagnosticirana kronična oboljenja poput visokog tlaka, povišenog šećera ili masnoća u krvi i sl. izjasnilo se 15,7 posto anketiranih, a kod 4,6 posto dijagnosticirano je teško oboljenje, poput infarkta, karcinoma, autoimunog poremećaja…

Novinarima koji su morali na teren ili u redakcije poslodavci su u većini slučajeva osiguravali zaštitna sredstva, onima s kroničnim oboljenjima omogućavali su prilagodbu rada kako bi manje bili izloženi riziku od zaraze. No, čak 27,6 posto kolega “terenaca” moralo je maske, bez kojih većinu vremena nisu mogli ući ni na jedan događaj, kupovati vlastitim novcem.

Čak 15 posto anketiranih doživjelo je smrt bliske osobe (obitelj ili prijatelji) od posljedica COVID-19, a većini njih poslodavac je pokazao razumijevanje i ponudio pomoć. Ipak, razumijevanje i interes poslodavca izostao je u visokih 18,7 posto ovakvih slučajeva.

Ima i dobrih momenata: većina ispitanih smatra da im pandemija nije utjecala ni na komunikaciju s kolegama. Da je ona ista kao i prije kaže 68,2 posto njih, 21,5 posto primjećuje pogoršanja u komunikaciji s kolegama, dok ih 10,3 posto smatra kako se ona u pandemiji poboljšala.

Tanja Pureta, ugledna psihologinja, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije s dugogodišnjim radnim iskustvom, prokomentirala je rezultate istraživanja. Najviše je zabrinjava podatak da se više od polovine anketiranih novinara i urednika žali na simptome burnouta, odnosno pregorijevanja na poslu.

– Podatak o 50 posto ispitanika koji doživljavaju burnout je toliko alarmantan da bi svako njegovo ignoriranje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, kako po zdravlje zaposlenika, tako i za opstanak poslodavca. Takvi zaposlenici, ako se odmah ne krenu oporavljati, mogu i sebi i poslodavcu uzrokovati više štete nego koristi – kaže Pureta.

Podsjećamo, DZNAP je u siječnju objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 100 tisuća kuna, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od tri do 20 tisuća kuna.

– Odobrili smo dosad deset projekata u ukupnom iznosu od 86.500 kuna. Neki prijavitelji nisu ispunjavali uvjete natječaja, jedan projekt nije realiziran pa je dotad uplaćeni novac vraćen, no odobreni i završeni projekti iznimno su kvalitetni i detektiraju najveće probleme s kojima se novinari susreću kao autori, ali i kao zaposlenici. Stoga smo odlučili i javno ih promovirati, osim kroz priopćenja, i kroz niz okruglih stolova koje ćemo održati kako bismo otvorili javnu diskusiju o zastrašujućim povratnim informacijama do kojih smo došli kroz projekte kojima smo dali potporu – istaknula je Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a.

Natječaj DZNAP-a još uvijek je otvoren za preostali iznos financiranja iz Fonda za poticanje autorskog stvaralaštva (Puni naziv: Fond za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi: publicističkog, dokumentarističkog, umjetničkog i kulturnog) te DZNAP poziva članove da apliciraju. Može se to učiniti kroz autorske tekstove koji tematiziraju područje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj kao i ostale značajne društvene, gospodarske i političke teme koje do sada u medijima nisu bile dovoljno ili adekvatno obrađene, potom kroz provedbu nezavisnih istraživanja vezanih uz novinarska autorska prava ili neko drugo područje od stručnog i profesionalnog značaja za novinare u Hrvatskoj, provedbu javnih kampanja usmjerenih na promociju novinarskih autorskih prava u javnosti, provedbu edukacija za novinare i urednike o novinarskim autorskim pravima te izradu tehnoloških rješenja koja će unaprijediti profesionalne standarde i olakšati novinarima njihov svakodnevni rad.

Cjelovit tekst istraživanja možete pronaći na OVOJ POVEZNICI, OVDJE možete pronaći Uvid u anketu: pitanja, brojke i grafove te razgovor s psihologinjom koja je prokomentirala rezultate istraživanja pronađite na ovom LINKU.

Fotografija: Luciano Teixeira / Pixabay

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.