Pojam medijske (ne)pismenosti zadnjih je godina u fokusu donositelja zakona, ali posebno i medija koji se bore za to da zaštite istinitu, pravovremenu i brzu informaciju u konkurenciji s društvenim mrežama, a u novije doba i s umjetnom inteligencijom.
Tom se temom u svom projektu za Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) bavi Dražen Najman, novinar trenutno angažiran na portalu Zaštita.info, s temom “Medijska (ne)pismenost”.
Najman u svom radu objašnjava kako medijska pismenost nije samo puko razumijevanje sadržaja, nego to znači da medijski pismeni ljudi ne samo da znaju što vide, čitaju ili slušaju u medijima, već i znaju kako prepoznati manipulaciju, lažne vijesti i druge negativne sadržaje.
Nadalje, medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja, ističe, a u konačnici to je pitanje apsorbiranja istinitih informacija i njihova razlikovanja od fake newsa, što je s razvojem društvenih mreža i umjetne inteligencije sve aktualnija tema.
Niz negativnih posljedica
On upozorava kako postoji cijeli niz negativnih posljedica u situacijama kad konzumenti sadržaja nemaju dovoljno znanja: među ostalim, financijska nepismenost uzrokuje brojne online prijevare, od tzv. povoljnih kredita do dužničkog (financijskog) ropstva.
“Osim toga, medijska nepismenost je problem i na izborima, jer birači opetovano ne sankcioniraju korupciju, rak-ranu naše mlade demokracije i društva u cjelini”, kaže autor ovog projekta.
Sistemska korupcija, što znači premreženost javne uprave, pravosuđa, zdravstva – kao primjerice u tzv. aferi Beroš, posljedica je i ove vrste (ne)pismenosti.
Generalno gledajući, ističe, razvoj tehnologije i interneta donio je brojne prednosti u svakodnevnom životu i pri razmjeni informacija. Međutim, dostupnost (pre)velike količine informacija i (online) komunikacijskih kanala rezultiralo je negativnim i neželjenim pojavama, a zbog nereguliranih odnosa na medijskom i komunikacijskom području mnogi postaju žrtvama lažnih ili namjerno manipuliranih informacija, tj. dezinformacija, ali i financijskih prijevara.
Procjenjuje se da gotovo trećina stanovništva Hrvatske nema osnovne digitalne vještine, što ih stavlja u nepovoljan položaj u usporedbi s drugim europskim državama. Dok su mlađe generacije u mnogo većoj mjeri digitalno pismene, stariji i ekonomski ugroženi građani, kao i stanovnici ruralnih područja, suočavaju se s ozbiljnim preprekama u pristupu i korištenju digitalnih alata, kaže ovo istraživanje.
Dražen Najman navodi kako se osobe bez digitalnih vještina suočavaju s ozbiljnim posljedicama u svom svakodnevnom životu – prvo, imaju teži pristup tržištu rada – većina poslova danas zahtijeva barem osnovno znanje rada na računalu.
Potom, tu je rizik od internetskih prijevara – osobe koje nisu upoznate s digitalnim alatima lakše postaju žrtve online prevara. Tu su i problemi u svakodnevnoj komunikaciji – mnoge važne informacije dostupne su samo putem interneta. A na kraju, posljedica su i teškoće s administracijom – porezne prijave, zdravstveno osiguranje i socijalne usluge sve više se digitaliziraju.
Mediji u obrani demokracije
Najman zaključuje kako je stoga prevažna edukacija građana, odnosno konzumenata medijskih sadržaja, a mediji moraju pritom ostati stup obrane demokracije kroz objavu istinitih i pravovremenih informacija.
“Informatička nepismenost ostaje ozbiljan problem u Hrvatskoj, ali postoje konkretni koraci za njegovo rješavanje. Sustavnim obrazovanjem, infrastrukturnim ulaganjima i poticanjem digitalne uključenosti, Hrvatska može smanjiti digitalni jaz i osigurati jednak pristup digitalnim alatima za sve svoje građane”, poruka je Dražena Najmana.
Ovo je još jedan u nizu projekata koji je DZNAP financirao. Poziv na natječaj bio je raspisan od 7. listopada 2024. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financirani su u iznosu od 500 do 3000 eura. Natječaj je bio otvoren do kraja siječnja 2025.
Prema odluci skupštine, najmanje 60 posto sredstava naznačuje se projektima vezanim za autorska prava. Projekti koji se odnose na promicanje i zaštitu novinarskih autorskih prava, poticanje novinarske kreativnosti i vrednovanja novinarskog autorskog rada i unapređivanje društvenog i materijalnog položaja novinara, financiraju se iz našeg Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva.
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje (PDF).
Pripremio: M.W.
Foto: Nivo Pictures | Pexels
