Novi Zakon o medijima treba osigurati transparentan izbor upravljačkih tijela i osigurati da se profesionalno novinarstvo i mediji održe te da novinarsko zanimanje postane lukrativno, jer danas vidimo da je plaća u novinarstvu na razini onih u tekstilnoj industriji i to u zemljama trećeg svijeta, kazano je, između ostalog, na okruglom stolu “Medijske slobode i očekivanja od novog Zakona o medijima”, koji je u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva održan u Novinarskom domu.
Jože Strus iz Europske komisije, u uvodu Okruglog stola, na upit moderatora Hrvoja Zovka da komentira primjedbe Europske federacije novinara, koje su upućene na Izvješće o vladavini prava Europske komisije, u kojem se podcjenjuju problemi i prijetnje s kojima se susreće cijeli europski medijski prostor, kazao je kako Komisija upotrebljava iste metodologije za sve države.
“Pratimo medijske slobode i kritike po tom pitanju. Trenutno pripremamo izvješće za 2027. i ovo je prava prilika da čujemo sve moguće primjedbe. Poznati su nam svi problemi s kojima se suočavaju novinari i novinarstvo, od financiranja do problema s nezavisnošću regulatornih tijela… I stoga su sve kritike dobrodošle”, kazao je Strus.
Na upit oko HRT-a i Hine te neuvažavanja primjedbi koje stižu oko tih javnih servisa, kazao je kako se ta pitanja pokrivaju kroz dva načina: Zakon o slobodi medija (EMFA), sa svojim rokom za implementaciju, te kroz izvješća, gdje se više vodi računa o detaljima, reformama i tako dalje.
Izbor neovisan od politike
Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever, govoreći o aktualnom izboru ravnatelja HRT-a, kazala je kako je stav HND-a i SNH-a da način na koji se vodi postupak nije ono što propisuje Europski zakon o medijskim slobodama (EMFA).
“Bez obzira na to što Zakon ne ide u detalje, vrlo jasno govori da izbor upravljačkih tijela treba biti neovisan od politike. Mi smatramo da to nije tako, bez obzira na to što i premijer Plenković i Ministarstvo tvrde da je sve usklađeno sa zakonom. Osobno smatram da nije te da ima prostora i za mehanizme prijave i tužbe zbog kršenja implementacije EMFA-e. Uz to, podsjećam da je Izvješće o vladavini prava vrlo jasno naglasilo zabrinutost oko neovisnosti izbora upravljačkih tijela te očekuje da će se to ispraviti do kraja godine izmjenom zakonske regulative. Moje pitanje je: zbog čega danas pratimo izbor za ravnatelja, ako se Vlada i Ministarstvo kulture i medija obvezalo da će donijeti novi Zakon o HRT-u? Zar nije logično da se to radi kada se Zakon promijeni i uskladi sa zahtjevima i odredbama Zakona o slobodi medija i onda ćemo ići u novi izbor ravnatelja pod tim uvjetima?”, navela je Sever.
Ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac, odgovarajući na upit bi li Vijeće trebalo nadzirati izbor ravnatelja HRT-a, kazao je da se u ovom trenutku moramo držati sadašnjeg zakonskog modela koji postoji.
“U provedbenom zakonu za primjenu EMFA-e naznačeno je da bi u jednom dijelu Vijeće za medije nadziralo proces, ali to bi anticipiralo neki budući model, jer Agencija ne može nadzirati rad Sabora. EMFA samo traži transparentnost i nediskriminatorski pristup, a ne propisuje striktno modele izbora kakvi bi oni trebali biti. U raznim državama imate razne modele. Ne bih rekao da se EMFA može narušiti samo modelom izbora, jer imamo i druge probleme, a to je da primijenimo samo neke samoregulatorne kriterije na javnom servisu i unutarnje kriterije kuće i dostatnog financiranja. Na koncu, kada imate jedan zakon na snazi, vi ga morate poštovati i to je taj red”, kazao je Popovac, dodajući kako od novog Zakona o medijima iz prakse Vijeća očekuje da kod stanja tržišnih odnosa i problema očekuje sasvim drugačiji pristup te se iskreno nada deregulaciji tradicionalnih medija, radija i televizije, i po pitanju marketinga i po pitanju minimalnih zahtjeva koji postoje.
Strahovit odljev oglašavanja
“Imamo strahoviti odljev oglašavanja u društvene mreže i platforme. Kompletan model današnjeg medijskog sustava je kolabirao i mi moramo razmisliti kako održati medijski sustav ovakav kakav je, a smatram ga izuzetno dobrim, ali samo to mora netko platiti. Mi moramo naći metod i način kroz novi Zakon o medijima kako profesionalno novinarstvo i medije ne samo održati, već i da se u njih može ulagati i razvijati ih i da novinarsko zanimanje bude lukrativno, jer danas vidimo da je plaća u novinarstvu na razini onih u tekstilnoj industriji i to u zemljama trećeg svijeta”, kazao je Popovac.
Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, o očekivanjima od novog Zakona o medijima kazala je da treba biti jasno da EMFA ne propisuje način izbora koji bi osigurao neovisnost. To je prepušteno državama članicama da učine kako misle da je najbolje.
“No, s obzirom na dosadašnje prakse, treba ići na najviše standarde. Svaki izbor u parlamentu nosi dozu političnosti i od toga se ne može pobjeći, a mi smo u savjetovanju ukazivali na to tko predlaže kandidate u Saboru. Lošija je varijanta ako kandidata predlaže izvršna vlast ili Vlada, a bolje ako dolazi na drugi način, primjerice kroz javni poziv ili kroz različita saslušanja pred saborskim odborom koji bi se time bavio i u koji bi bili uključeni pluralistički elementi”, kazala je Šimonović Einwalter, koja je spomenula i financiranje medija kroz uvođenje digitalnog poreza.
Uvođenje digitalnog poreza
Ona je podsjetila da digitalni porez imaju Austrija, Portugal, Francuska, Italija, Španjolska, Danska, Mađarska i Poljska. Kod toga postoje različiti postoci i specifičnosti, a i ostali govornici su se složili o potrebi uvođenja digitalnog poreza.
Oko transparentnog izbora u upravljačkim medijskim tijelima Hrvoje Zovko je podsjetio kako je HND predlagao da u izborna tijela uđu dva člana HND-a iz novinarske zajednice, ali je Vlada taj prijedlog odbila pod izlikom da takvo nešto ne postoji nigdje drugdje, na što su odgovorili da to što ne postoji nigdje ne znači da se to ne može kvalitetno osmisliti.
Šimonović Einwalter po tom pitanju odgovorila je da, ako postoji volja za razgovorima i traženjem boljih rješenja, može se ići prema najpovoljnijem i najboljem modelu u skladu s najboljom europskom praksom.
Bojana Božanić iz Udruge novinskih izdavača u HUP-u istaknula je da ono što izdavači očekuju od novog Zakona o medijima jest da se njime predvidi razvoj događaja i medija.
– Promjene su velike i u financiranju medija, gdje novac odlazi na velike platforme. Naši prijedlozi se više tiču upravo financiranja medija. Jedan od modela smo prenijeli iz Slovenije, gdje država pomaže subvencijama da doprinesu transformaciji iz tiskanih medija u digitalne. Na taj način podmirivali bi se dijelovi troška plaća novinara i urednika. Isto tako, između ostalog, predlažemo financiranje elektroničke pretplate za studente – kazala je Božanić.
Težiti kvalitetnom Zakonu o medijima
Andrea Hitner-Jančić iz Ministarstva kulture i medija kazala je kako se intenzivno radi na zakonima i u konačnici dobiti tekst Zakona o medijima. O tome hoće li se mijenjati način izbora članova za Vijeće za medije rekla je da će se o tome još raspravljati.
“Nadam se da ćemo dobiti medijski zakon koji će biti kvalitetan i dobar. To možemo postići ako svi budemo radili u dobroj vjeri i da novinarstvo krene u dobrom smjeru i da se vrati na staze”, kazala je Hitner-Jančić.
Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava upozorio je da i ovaj primjer izrade Zakona o medijima spada u širi obrazac i loš je primjer primjene standarda participacije u donošenju odluka i izradi zakona.
“Nama je žao da organizacije civilnog društva nisu uključene. Nismo ni imali prethodne korake prije formiranja radnih skupina gdje bi određene grupacije iznijele svoje stavove, prijedloge i konzultacije i na neki način olakšali rad i doprinijeli iznalaženju kvalitetnih rješenja”, kazao je Novosel.
Milan Živković, bivši savjetnik za medijske politike u Ministarstvu kulture i medija, osvrnuo se na gubitak broja zaposlenih u novinarstvu, pri čemu su potpuno nestale cijele redakcije, dopisnici i danas imamo medijske pustinje.
“Postoji i rast državnog oglašavanja, a komercijalni mediji su zajedno s profesionalnim standardom i pristupom potonuli, dok je neprofitne i lokalne medije zahvatila katastrofa, kao i HRT. Daljnju eroziju medija može se zaustaviti samo javnim financiranjem. Jedino pitanje je hoće li to biti u javnom interesu ili će biti u službi politike ili vlasnika medija”, istaknuo je Živković.
Goran Penić iz Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava govorio je o tome kako u okruženju umjetne inteligencije osigurati podršku novinarstvu kao javnom dobru.
“I može biti koristan alat, ali i opasnost. Medijsko zakonodavstvo nije mijenjano više od dva desetljeća, a Zakon o autorskim pravima, evo, nakon što je donesen prije pet godina, trebao bi se mijenjati. Nalazimo se u nekoj prekretnici i teškim izazovima. O umjetnoj inteligenciji se raspravlja, a dok mi pričamo, već je sve pokradeno od strane platformi. Generiraju se bez naknade, pojavljuju se automatizirani sadržaji koji često nisu ni točni. Nama kao društvu bitno je autorstvo i to su resursi koji su najvrjedniji. Radi se o točnim informacijama i za to je potrebno imati čovjeka autora i istraživačko novinarstvo”, naglasio je Penić.
Silvana Uzinić, članica Izvršnog odbora HND-a, govorila je o statutima redakcija i poštivanju tih statuta.
“Oni su zamišljeni jako dobro, ali su ostali mrtvo slovo na papiru jer ih vlasnici ne poštuju i vrlo brzo su shvatili na koji način će ih zaobići. Primjer je izglasavanje od strane redakcije za imenovanje glavnog urednika. Našli su odredbu da se može imenovati v. d. urednika bez mišljenja redakcije i stvar se urušila u svim većim redakcijama u Hrvatskoj. Mnoge redakcije sada nemaju ni redakcijsko vijeće koje je imalo široke ovlasti u smislu zaštite profesije i etičnosti. Ugašena su raznoraznim pritiscima, a onda je došlo do toga da su glavni urednici postali provodnici zamisli vlasnika i ne stoje uz svoju redakciju”, kazala je Uzinić.
Kroz ovaj okrugli stol Hrvatsko novinarsko društvo (HND) otvara raspravu o ključnim preprekama medijskim slobodama u Hrvatskoj. Ističe se da je zaštita medijskih sloboda jedno od ključnih područja na koje Europska komisija godinama upozorava u svojim izvješćima o vladavini prava za Hrvatsku, a novi zakonski okvir predstavlja priliku da se te preporuke pretoče u konkretnu javnu raspravu i politička rješenja.
Autor: Ivica Buljan
Foto: HND
