“Moramo imati jasne i održive modele financiranja novinarstva i pronaći način da novinari mogu raditi svoj posao profesionalno, neovisno i bez stalne borbe za opstanak”, kazala je glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Melisa Skender na stručnom panelu “Agora o AgoriEU” o tome kako osigurati održivo financiranje novinarstva i zaštititi novinarska prava.
Podsjetimo, AgoraEU je novi program Europske unije za razdoblje 2028.–2034., koji bi objedinio nekoliko područja koja su sada financirana kroz različite programe. Posebno je važan za medije i novinarstvo, ali i za kulturu i civilno društvo.
Na panelu održanom u Novinarskom domu uvodno je Diego Agundez iz Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju Europske komisije (DG CONNECT) predstavio gdje se trenutačno nalaze pregovori o budućem europskom proračunu za razdoblje 2028.–2034. i programu AgoraEU.
“Upravo se sada odlučuje kako će izgledati buduće financiranje i koliko će prostora unutar AgoraEU-a biti za novinarstvo, medijske slobode i pravo građana na pouzdane informacije. Mi tražimo da najmanje 20 posto ukupnog proračuna AgoraEU-a bude namijenjeno novinarstvu, informacijskom ekosustavu i slobodi medija”, kazao je.
Odluka za narednih sedam godina
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara Maja Sever upozorila je da priča o budućem europskom proračunu i programu AgoraEU na prvi pogled može djelovati apstraktno i udaljeno od svakodnevnog rada novinara. No, riječ je o vrlo konkretnom pitanju: od odluka koje se donose danas ovisit će koliko će novca u sljedećih sedam godina biti dostupno za novinarstvo, kome će ta sredstva biti namijenjena i hoće li se njima napokon moći financirati sam novinarski rad.
EFJ zato zagovara da najmanje 20 posto sredstava budućeg programa AgoraEU bude namijenjeno novinarstvu, informiranju i slobodi medija, ali i da novinarstvu budu dostupni drugi europski fondovi. Poseban je zahtjev uspostavljanje jasne i zaštićene linije za novinarstvo kako se sredstva za novinarski rad ne bi izgubila u konkurenciji s mnogo širim kulturnim i audiovizualnim sektorom.
“Europa mora prepoznati da treba financirati novinarstvo, novinarski rad i proizvodnju novinarskog sadržaja. Izgubili smo se u financiranju jačanja kapaciteta, radionica i drugih aktivnosti, dok je puno teže financirati ono osnovno – sam novinarski rad”, naglasila je Sever i dodala da europska sredstva nisu jedino rješenje, nego dio šireg sustava u kojem se mora jasno odlučiti što se zapravo želi sačuvati, a to je novinarski rad i slobodni mediji.
Glavna tajnica HND-a Skender odmah je upozorila da postojeći sustav nije dobar.
“Moramo imati jasne i održive modele financiranja novinarstva i pronaći način da novinari mogu raditi svoj posao profesionalno, neovisno i bez stalne borbe za opstanak”, jasno je poručila Skender, podsjećajući da Hrvatska ima kvalitetne novinare, ali da oni imaju sve manje prostora za rad. “Redakcije se smanjuju, novinari napuštaju profesiju, a jeftinija tehnološka rješenja sve češće zamjenjuju novinarski rad, kazala je Skender.
Glavni tajnik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava Marko Špoljar detaljno je govorio o pokušajima da se povećaju prihodi novinara od autorskih prava – od press clippinga i javne posudbe do naknada vezanih uz uređaje i korištenje sadržaja na digitalnim platformama. No naglašava iznosi koji se na taj način mogu prikupiti pokazuju granice tog modela. Prosječna godišnja isplata članu DZNAP-a, rekao je Špoljar, iznosi oko stotinu eura neto.
“Ako ćemo ozbiljno govoriti o financiranju novinarstva i novinara, moramo biti puno ambiciozniji od naknada za autorska prava i puno ambiciozniji od natječaja kojima se financiraju pojedini projekti”, istaknuo je.
Špoljar smatra da projektno financiranje ne može osigurati dugoročnu održivost profesije te da je potrebno snažnije javno financiranje uz jasne mehanizme koji će osigurati da sredstva dođu do novinarskog rada.
Ozren Kronja iz HUDI-ja upozorio je da na europskoj razini zasad nema dovoljno političke volje za rješavanje jednog od ključnih problema – oporezivanja velikih digitalnih platformi. Ali to, kaže, ne znači da moramo čekati Europu.
Dvije trećine novca od digitalnog oglašavanja iz Hrvatske danas odlazi Big Tech platformama. Kronja zato smatra da treba tražiti konkretna rješenja na nacionalnoj razini, po uzoru na austrijski primjer, kako bi se dio tog novca vratio u hrvatski medijski i novinarski ekosustav. Ako su prepreke za globalno rješenje prevelike, moramo vidjeti što možemo napraviti lokalno.
Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac složio se da profesionalno novinarstvo bez novog modela financiranja teško može opstati.
“Ili ćemo većim dijelom podupirati novinarstvo javnim sredstvima ili će ono postati hobistička aktivnost pa na kraju iščeznuti”, upozorio je.
Urednik Faktografa i Klimatskog portala Petar Vidov govorio je iz iskustva neprofitnih medija koji ovise o kombinaciji projektnog financiranja i ugovora s tehnološkim platformama.
Kvalitetno novinarstvo je sporo i skupo
“Projekti za financiranje čistog novinarskog rada praktički ne postoje. Puno je lakše dobiti projekt za radionice, medijsku pismenost ili neke druge aktivnosti nego sredstva za ono zbog čega mediji postoje – novinarski rad”, rekao je Vidov i nastavio da takav sustav stvara paradoks u kojem redakcije provode projekte kako bi financirale organizaciju, a novinarstvom se bave u vremenu koje im nakon toga ostane.
Vidov je zato pitanje financiranja sažeo vrlo jednostavno:
“Ako hoćete kvalitetan proizvod, ako hoćete dobro novinarstvo, ono je sporo i skupo. Netko ga mora platiti. Ne vidim treću opciju osim javnog financiranja. Privatna filantropija i projektni grantovi neće biti dovoljni. Nama treba institucionalno financiranje novinarskog rada.”
Za Popovca pitanje financiranja nije samo gospodarsko pitanje opstanka jedne industrije. Profesionalno novinarstvo povezao je s funkcioniranjem demokratskog društva, posebno u informacijskom prostoru u kojem građani sve teže mogu procijeniti podrijetlo i vjerodostojnost informacija.
“Bez profesionalnog novinarstva ne možemo imati demokratsko društvo. Koliko god vladali visokim tehnologijama i koliko god nam umjetna inteligencija bila dostupna, uvijek ćemo tražiti nekoga tko je odgovoran za informaciju i tko nam može reći kako do nečega zna”, naglasio je Popovac i posebno istaknuo potrebu vraćanja dijela oglašivačkih prihoda domaćim medijima te promjene svijesti oglašivača o društvenoj vrijednosti ulaganja u profesionalne medije.
Predstavnica Ministarstva kulture i medija Andrea Hitner-Jančić poručila je da će se o konkretnom udjelu sredstava za novinarstvo tek pregovarati, ali i naglasila da oko potrebe zaštite profesionalnog novinarstva postoji suglasnost.
“Čekamo da krene trijalog i da onda možemo raspravljati o tome o kojem će postotku biti riječ. Svi se slažemo i svi želimo dobro i profesionalno novinarstvo, jer novinarstvo nam je ovdje najvažnije”, pojasnila je.
Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava upozorio je da AgoraEU, čak i uz veći udio za novinarstvo, sama neće riješiti strukturne probleme financiranja medija. Europski proces zato treba iskoristiti i za stvaranje stabilnog nacionalnog modela javnog financiranja novinarskog rada.
“Novinari trebaju imati izravan dio prihoda koji dolazi iz javnih izvora. Njih ne plaća država, plaćamo ih mi kao društvo jer nam je novinarstvo bitno”, naglasio je Novosel.
Iako su sudionici predlagali različite modele – od europskih fondova, digitalnog poreza i preraspodjele prihoda od oglašavanja do javnih fondova, financiranja doprinosa i izravnih potpora novinarim – svi se slažu da nije dovoljno financirati medijsku pismenost, edukacije, konferencije, radionice, tehnološki razvoj i kratkoročne projekte ako istodobno nestaju ljudi koji proizvode novinarski sadržaj.
Nije dovoljno ni očekivati da će tržište samo pronaći ravnotežu u situaciji u kojoj se oglašivački prihodi sele prema globalnim platformama, dok trošak profesionalnog novinarstva ostaje na redakcijama.
Zato se pitanje AgoreEU ne svodi samo na veličinu jednog europskog fonda već otvara šire pitanje političke odluke Europe i država članica: smatraju li profesionalno novinarstvo javnim dobrom koje vrijedi sustavno zaštititi i financirati.
Ako želimo novinare koji imaju vremena istraživati, provjeravati činjenice, odlaziti na teren, pratiti institucije i vlast, razgovarati s izvorima i preuzeti profesionalnu odgovornost za objavljenu informaciju, taj rad mora imati održiv ekonomski temelj.
Tekst i foto: SNH i HND
