Njemačka vlada prihvatila je krajem siječnja nacrt reforme Zakona o autorskim pravima za koji ministrica pravosuđa te zemlje, Christine Lambrecht, kaže da će pomiriti interese vlasnika autorskih prava nad digitalnim sadržajima, internetskih platformi koje ih prenose i korisnika koji te sadržaje konzumiraju
Posebna zanimljivost iz njemačkog prijedloga zakona je tzv. “paušalna barijera” za mala potraživanja – autorskim pravom zaštićen sadržaj može se učitati na internetsku platformu, ako je djelo koje se učitava dovoljno malo. Primjerice, autorskim pravom zaštićeni video i audio zapisi mogu se učitavati na internet ako nisu dulji od 15 sekundi, slike ako su manje od 125 kilobajta, a tekstovi ako su kraći od 160 znakova. To pravilo nije se svidjelo vlasnicima autorskih prava iz svijeta medija (radiopostaje i televizijske kuće, npr.).
Jedan od većih prijepora EU Direktive o autorskom pravu su tzv. filtri za učitavanje (Članak 17)* – algoritmi za utvrđivanje je li pojedini sadržaj zaštićen autorskim pravom, ili ne. Tehnički je to dosta zahtjevno izvesti, a formalno pravno, ti filtri mogu poslužiti za uvođenje jednog oblika cenzure.**
Njemački pokušaj rješenja tog problema je bio da se klauzula o filtrima za učitavanje izbaci i da svaki sadržaj koji se želi učitati na internet mora imati licencu. Prema nacrtu njemačkog Zakona o autorskom pravu internetske platforme će te licence kupovati u paketima, autori će dobiti svoju naknadu, a korisnici će moći podići na internet što žele i konzumirati što žele. To je bila ideja. Nacrt zakona je nakon toga više puta prepravljan i Nijemci su naposljetku, u nacrtu koji je Vlada prihvatila krajem siječnja, odustali od varijante Zakona bez klauzule o filtrima za učitavanje. Vijest da Njemačka neće zabraniti uporabi filtara za učitavanje izazvala je novu reakciju.
Najglasnija u tim reakcijama bila je bivša europarlamentarka, Julija Reda, predstavnica Piratske stranke, i voditeljica projekta zaštite autorskog prava u Društvu za građanske slobode. Ona je izjavila da je njemačka Vlada prekršila vlastito obećanje o uklanjanju filtra za učitavanje, no bar je umanjila mogućnosti blokiranja legalnih sadržaja. Njemačka Udruga za razvoj digitalnog gospodarstva, Bitkom, proglasila je reformu Zakona o autorskom pravu – propalom. Oni smatraju da je uvođenjem licenciranja i ostavljanjem filtra za učitavanje sve još više zakomplicirano.
Zakon još mora proći oba doma njemačkog parlamenta, a odluka na EU razini mora biti donesena do lipnja ove godine.
* Ako filtar za učitavanje (stroj koji automatski provjerava učitani sadržaj) kaže da se sadržaj može objaviti – ili zato što nije zaštićen autorskim pravom ili zato što se može klasificirati kao iznimka po zakonu, ono što je učitano ide na internet. Ako filtar za učitavanje zaustavi sadržaj, korisnik ga može “predbilježiti” jamčeći osobno da je legalan, jer ga filter nije prepoznao kao iznimku. I sadržaj se objavljuje. No, ako vlasnik autorskog prava zatraži da se njegov sadržaj makne s platforme na koju je učitan, to će biti odmah učinjeno, prije žalbenog postupka. Do sada je sadržaj koji je ilegalno učitan na platformu na njoj mogao ostati sve do sudske presude.
U njemačkom Zakonu o autorskom pravu postrožena je i obaveza internetskih platformi da za sadržaj steknu licencu. Prije su platforme morale samo pokazati da su se potrudile nabaviti dopuštenje za javno priopćavanje autorskih djela, a sad moraju dobiti pisano dopuštenje autora ili njegovog zastupnika.
** Poljska je tužila Europsku uniju zbog Direktive o autorskom pravu i taj spor je sada na Europskom sudu pravde. Presuda se očekuje tek najesen i mogla bi sve zemlje članice EU natjerati na nove izmjene. ((Poljska traži izbacivanje Članka 17(4)(b) i 17(4)(c)). Riječ je upravo o filtrima za učitavanje koje Poljski parlament smatra oblikom automatske cenzure, a cenzura je u suprotnosti kako s poljskim (pa i hrvatskim) ustavom i europskim zakonima – Povelja o temeljnim pravima jamči slobodu izražavanja.