Publikacija RuntimeWire, vođena umjetnom inteligencijom, prva je objavila vijest o nedavnom hakerskom napadu modela tvrtke OpenAI na platformu Hugging Face, značajno prestignuvši stvarne tehnološke publikacije.
To postavlja velika pitanja o budućnosti novinarstva u vrijeme kada se industrija već bori s porastom AI chatbotova i njihovim preusmjeravanjem prometa iz tradicionalnog pretraživanja online, koje je dugo služilo kao okosnica digitalnog izdavaštva.
Veliki dio posla ljudskih novinara je prepoznavanje uzoraka: uočavanje trendova i povezivanje točaka brže od konkurencije. Veliki jezični modeli (LLM-ovi), sa svojom nadljudskom sposobnošću otkrivanja signala iz oceana šumnih podataka, teoretski su dobro pozicionirani za uočavanje ideja za priče koje bi mogle promaknuti ljudskim novinarima.
Algoritam može puno detaljnije i brže proučiti porezne evidencije tvrtki nego što to može čovjek, recimo.
To je ideja na kojoj se temelji RuntimeWire, startupa koji se bavi umjetnom inteligencijom za objavu vijesti i obavještajnih podataka, namijenjenih osnivačima tvrtki, operaterima, investitorima i inženjerima.
Projekt je u svibnju ove godine pokrenuo Ryan Merket, poduzetnik i tehnološki investitor sa sjedištem u Austinu (Teksas, SAD), pozicioniran je kao nova vrsta redakcije koja spaja brzinu umjetne inteligencije s barem određenim stupnjem ljudskog uredničkog nadzora.
AI koriste kako bi učinkovitije pratili izvore, prikaz novosti izvučenih iz tisuća feedova, transkribiranje, sažimanje dugih dokumenata i rješavanje drugih problema vezanih uz mukotrpni istraživačkog rada.
Stranica također uključuje slike zaglavlja generirane umjetnom inteligencijom za priče, kao i podcast Daily Recap s automatiziranim voditeljima. Takav pristup omogućio im je bržu reakciju od većine ljudskih novinara kad su se pojavile informacije o napadu na Hugging Face.
Merket je rekao Gizmodu kako je, dok je listao kroz društvenu mrežu X, uočio fotografiju koju je podijelio predsjednik OpenAI-ja Greg Brockman, a koja sadrži QR kod za prijenos uživo s konferencije. Snimio je transkript prijenosa i zatim poslao taj izvorni materijal u RuntimeWireov sustav izvještavanja, koji je istražio, sastavio, uredio i provjerio činjenice u priči.
Ton članka generiranog umjetnom inteligencijom bio je prilično ravan i mehanički u usporedbi s onima koje su napisali ljudski autori. Čita se kao detaljan prikaz onoga što se dogodilo, bez ikakvih uvida između redaka ili istraživačke dubine koja se može očekivati od mnogih redakcija kojima upravljaju ljudi.
Zasad je teško procijeniti koliko će nekoliko mjeseci star startup doista biti uspješan. Ali, čini se kako neće biti moguće izbjeći širenje umjetne inteligencije u redakcije, kako sami modeli postaju sve bolji u pisanju, agregiranju informacija i minimiziranju halucinacija.
S obzirom na to koliko se brzo kultura općenito navikla na rastuću prisutnost sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom na webu, moguće je zamisliti ne tako daleku budućnost u kojoj bi dio stanovništva radije brzo dobivao kratke vijesti od robota nego čekao malo duže na detaljnije izvještavanje koje pišu ljudi.
Pripremio: M.W.
Foto: Mohamed Nohassi | Unsplash
