Prema istraživanju “Status atipičnih radnika i freelancera u hrvatskim medijima”, koje je Sindikat novinara Hrvatske objavio krajem 2022. godine, oko 15 posto svih novinara u nas nije u stalnom radnom odnosu već je freelancer, honorarni suradnik ili u nekoj trećoj formi suradnik u medijima. Ako se uzmu neslužbene procjene da je u Hrvatskoj preostalo oko 3000 novinara, spomenuta procjena značila bi da je u nas oko 450 novinara koji su honorarni suradnici, obrtnici, umirovljenici ili surađuju u medijima na neki četvrti način.
Ovom temom bavio se u sklopu natječaja koji raspisuje Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) novinar gospodarske redakcije Jutarnjeg lista Vedran Marjanović, koji je realizirao projekt pod nazivom “Oporezivanje novinarskog autorskog rada” (PDF).
U prvom redu riječ je, dakle, o “honorarcima”, a takvih je u novinarstvu uvijek dosta, posebno kod mladih novinara, kojima i do trećine prihoda “pojedu” porezi. Ali, među njima je i sve više novinara-umirovljenika, stoga Marjanović upozorava i na taj problem.
U svom projektu on uspoređuje prilike u Hrvatskoj sa susjednim zemljama, te zaključuje kako oporezivanje novinarskih honorara prati sudbinu visokog poreznog opterećenja rada u Hrvatskoj.
“Država se opredijelila izrazitim oslobađanjem od plaćanja poreza na dohodak (čak 53 posto radno sposobnih građana Hrvatske ili negdje oko 900 tisuća uopće ne plaća porez na dohodak) čuvati ‘socijalni mir’, a ne smanjivanjem poreznog opterećenja na rad. Istraživanje je pokazalo da ne manjka ideja i prijedloga kako da se u bruto iznosu honorara poveća udio koji ostaje autoru, no za to mora postojati volja kod donositelja odluka”, kaže u svom radu Marjanović, navodeći konkretne primjere kako bi se takva porezna presija mogla mijenjati.
Marjanović primjećuje kako je jedan od problema kod oporezivanja takvog honorarnog rada i vrlo slab interes stručne javnosti za oporezivanje honorara.
Iz neslužbenih razgovora s poreznim stručnjacima utvrdio je neke od razloga zašto o oporezivanju honorara ima vrlo malo stručnih radova i analiza.
Kao prvo, Zakon o porezu na dohodak mijenja se gotovo svake godine tako da struka praktički ni ne stiže ‘ispratiti’ novine, interpretirati ih i pomoći građanima, poreznim obveznicima, da se u svemu tome snađu.
S druge strane, gledajući porezne prihode države i lokalnih vlasti, prihodi od oporezivanja drugog dohotka u cjelini zanemarivi su u odnosu na prihode od oporezivanja plaća, kuća za odmor ili prometa nekretnina.
Nema političke volje
Stoga ova tema na neki način ostaje ispod radara – osim za one koji od honorara žive, a porezna presija iznosi praktički trećinu određenog iznosa honorara za pojedini posao ili mjesečni angažman novinara.
Konačno, jedan od nezanemarivih razloga zbog čega je oporezivanje honorara vrlo slabo predmet interesa stručne javnosti je nedovoljno poznavanje same materije autorskog djela, što je Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava jako dobro poznato, zaključuje Marjanović.
“Da bi se opterećenje od 30 posto na bruto iznos honorara smanjilo, potrebna je politička volja, a od 14 stranaka koje sam po ovom pitanju kontaktirao, interes za odgovor, pa samim tim i za neku inicijativu, pokazala je praktički samo jedna”, naveo je u svom projektu Vedran Marjanović.
Stoga zaključuje kako, kada se takav rezultat usporedi, primjerice, s interesom stranaka i poreznih stručnjaka za uređivanje poreza na nekretnine ili za oporezivanje kapitalne dobiti, jasno je gdje se nalaze interesi i stranaka, birača i porezne struke, ma koliko to novinarima teško padalo.
Ovo je još jedan u nizu projekata koji je DZNAP financirao. Poziv na natječaj bio je raspisan od 7. listopada 2024. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financirani su u iznosu od 500 do 3000 eura. Natječaj je bio otvoren do kraja siječnja 2025.
Prema odluci skupštine DZNAP-a, najmanje 60 posto sredstava naznačuje se projektima vezanim za autorska prava. Projekti koji se odnose na promicanje i zaštitu novinarskih autorskih prava, poticanje novinarske kreativnosti i vrednovanja novinarskog autorskog rada i unapređivanje društvenog i materijalnog položaja novinara, financira se iz našeg Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva.
Od ukupno 16 prijavljenih projekata, Predsjedništvo DZNAP-a prihvatilo
je 12 projekata.
Prihvaćeni projekti vezani uz autorska prava:
1) Tomislav Krasnec “Poštuju li se u praksi dogovorene smjernice o prenošenju medijskog sadržaja i kako”
2) Miroslav Edvin Habek “Instrukcije za osvještavanje novinara i fotoreportera o njihovim (moralnim) autorskim pravima”
3) Tanja Rudež “Poštuju li hrvatski mediji autorska prava stranih novinara”
4) Anita Matić “Zaštita autorskih novinarskih prava kod prenošenja tekstova na Internet portale”
5) Ivana Barišić “Koliko novinari znaju o novinarskim autorskim pravima – trenutno stanje i smjernice za budućnost”
Prihvaćeni projekti vezani uz ostale teme:
1) Željka Godeč “Zašto opća uredba o zaštiti podataka famozni GDPR uništava prostor novinarskih sloboda. Primjeri iz prakse”
2) Ljubica Gatarić “Analiza mirovinskih prava novinara ovisno o radnom statusu”
3) Diana Barbarić “Kako dobiti pravodobne odgovore na novinarska pitanja kad političari i javne osobe koriste PR alate”
4) Lana Bunjevac “Prekarno novinarstvo u RH”
5) Darko Markušić “Zloupotreba instituta reagiranja i posljedice za prava novinara”
6) Dražen Najman “Medijska (NE)pismenost”
7) Vedran Marjanović “Oporezivanje novinarskog autorskog rada”
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje (PDF).
Pripremio: M.W.
Foto: Pixabay | Pexels
