Zahvaljujući jednom lukavom odvjetniku, Albert Einstein zaradio je od svoje pojave više novca poslije svoje smrti, nego tijekom života.
23. svibnja 2022. – Albert Einstein preminuo je 1955. godine. U oporuci je sva autorska prava na rukopise i drugu literarnu ostavštinu, tantijeme, itd., nakon smrti njegove tajnice Helen Dukas i pokćerke Margot Einstein, ostavio Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, u čijem osnivanju je sudjelovao 1918. godine. U oporuci se ništa ne govori o pravima na uporabu njegovog imena i slika (silueta, manirizama, itd.) na knjigama, raznim proizvodima i reklamama. Ta prava danas su poznata kao prava na javnu uporabu (publicity rights), no u doba kad je Einstein pisao svoju oporuku to nije postojalo. Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu preuzelo je Einsteinovu ostavštinu 1982. godine, a tada su prava na javnu uporabu postala vruća tema u raznim parnicama od koje su mnoge vrijedile više milijuna dolara.
Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu tada je počelo provoditi strogi nadzor nad time tko i kako se koristi Einsteinovim imenom i likom te je to počelo naplaćivati. Osnovan je poseban odbor koji se bavio samo tim poslovima. Uvedena je precizna procedura za stjecanje tih prava i tko se toga ne bi pridržavao, skupo bi to platio. Prodavači majica, šalica i drugih predmeta s Einsteinovim likom pa čak i tvrtke kao što su Coca-Cola, Apple (600 tisuća dolara za najpoznatiju sliku korištenu u kampanji za Mac kompjutore) i Walt Disney Company, završile su na sudu. Disney je, primjerice, platio 2,66 milijuna dolara za licencu na ime Baby Einstein, za liniju svojih igračaka za malu djecu.
Einstein je dobro zarađivao. Sveučilište Princeton dalo mu je 10.000 dolara kao godišnju plaću (što je oko 180.000 u današnjim dolarima) i to je tada bio najviši prihod koji je imao jedan znanstvenik u cijelom svijetu. No, to je sitnica prema iznosima koje generira danas 66 godina nakon smrti. Od 2006. do 2017. stalno je bio na popisu povijesnih ličnosti koje najviše zarađuju, časopisa Forbes. Donosio je, u prosjeku, 12,5 milijuna dolara godišnje. Danas se procjenjuje da je nakon smrti zaradio više od 250 milijuna dolara.
Unatoč tome što Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu uspješno dobiva parnice, mnogi i dalje misle da Einstein nije htio komercijalizirati svoju osobnost i identitet. Zapravo, dok je bio živ, žustro se tome opirao. Osnovna teza je da to sveučilište jednostavno ne može “naslijediti” prava koja nisu postojala za Einsteinova života. No, Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu na to kaže da ne samo da ima sva imovinska prava već i moralnu dužnost štititi Einsteinov lik i djelo od svih onih koji ga na bilo koji način pokušavaju umanjiti, povezujući ga s bilo čime što njihov odbor smatra neprikladnim.
Razne države su prava na post mortem javnu uporabu različito uredile. Američka savezna država New Jersey, gdje je Einstein preminuo, nije postavila nikakva ograničenja konzumaciji tih prava i to je ono što Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu daje moć pokretanja sudskih postupaka protiv svih prekršitelja, zauvijek. Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu danas je vlasnik tržišne marke “Albert Einstein” za više od 200 raznih predmeta.
Za sve to je zaslužan jedan američki odvjetnik, Roger Richman. A kako mu je to uspjelo (uz puno povijesnih i pravnih anegdota i detalja) pročitajte u doista opsežnom članku Simona Parkina, objavljenom na portalu novine The Guardian, prije nekoliko dana.