Umjetna inteligencija ne može autorsko pravno zaštititi svoja umjetnička djela

Element ljudskog autorstva nužan je u davanju autorske zaštite bilo čemu za što se utvrdi da je proizvedeno uporabom strojeva i algoritama umjetne inteligencije

Foto: Steven Thaler & Creativity Machine

21. veljače 2022. Ured za zaštitu autorskih prava Sjedinjenih Država (The US Copyright Office) odbio je priznati status autorskog djela slici koju je proizvela umjetna inteligencija. Vijeće autorsko pravnih stručnjaka je tako odlučilo jer slici koju je naslikao algoritam nazvan Creativity Machine nedostaje element “ljudskog autorstva” – a to je nužan element za svako djelo koje se želi zaštititi autorsko pravnom zaštitom.

Slika o kojoj je riječ zove se “Nedavni prolaz u raj” (A Recent Entrance to Paradise) i dio je niza slika koje je Steven Thaler, vlasnik navedenog algoritma, opisao kao “računalnu simulaciju iskustva umiranja”, strojnog viđenja zagrobnog života.

Američki Zakon o autorskom pravu izravno ne zabranjuje mogućnost autorsko pravne zaštite djelima koja su napravila bića koja nisu ljudi, a američki sudovi donijeli su niz odluka u kojima tvrde da se autrosko pravna zaštita može dati djelima koja su napravila božanska bića.

Primjerice, jedna odluka iz sad već davne 1997. godine kaže da se knjiga koja sastoji od božanskih objava (recimo, Biblija) može autorsko pravno zaštiti ako u sebi ima jasno izražen element ljudske intervencije (kao što su uređivanje, dopisivanje, redaktura i lektura tog teksta).

S druge strane, jedna novija sudska odluka kaže da majmun (ili bilo koje drugo živo biće na ovom planetu, koje nije čovjek) ne može nekoga dovesti na sud tvrdeći da mu je prekršeno autorsko pravo, ako je taj netko bez dopuštenja koristio neko njegovo djelo.

Steven Thaler kaže da je njegov cilj i bio pokazati da strojevi mogu proizvesti djela vrijedna autorsko pravne zaštite te da je namjerno minimalizirao ljudski utjecaj u stvaranju navedenih slika. Thaler je poznat i otprije, kao čovjek koji je bezuspješno pokušao zaštiti patent koji je smislila umjetna inteligencija.

No, ako neki čovjek pokuša autorsko pravno zaštiti slično djelo – recimo neki novinarski rad – koje je nastalo kao rezultat njegove kreativnosti u suradnji s algoritmom umjetne inteligencije (a toga imamo od Olimpijade u Rio de Janeiru 2016., kad su izvještaje s nekoliko natjecanja pisali softveri) – mogao bi dobiti autorsko pravnu zaštitu.

Kako bilo, umjetne inteligencije ima sve više u svemu što ljudi rade, pa će ova odluka američkog Ureda za autorsko pravo sigurno biti testirana budućim slučajevima.

Više pojedinosti


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)