Zašto je povrat prava autoru scenarija “Petka 13.” važan za hrvatske novinare

Sud je odlučio da je Victor Miller ustupio prava kao slobodni umjetnik, odnosno ugovarač, a ne kao zaposlenik.

8. studenog 2021. – Nedavnom je presudom Suda drugog federalnog okruga SAD-a u slučaju Horror Inc. v. Miller, odlučeno da je Victor Miller uspješno vratio svoja prava za scenarij legendarnog horor filma “Petak 13.” (Friday the 13th) pozivajući se na odredbu o raskidu sporazuma Zakona o autorskom pravu (Copyright Act) koja se tiče njegovog ustupanja autorstva produkcijskoj kompaniji 1980. godine,

Sud je odlučio da je Miller ustupio prava kao slobodni umjetnik, odnosno ugovarač, a ne kao zaposlenik.

Naime, u nekim je slučajevima moguć povratak prava autoru zaštićenog djela koji ih je ustupio. No, takav povratak autorskih prava nije moguć ako je autor bio zaposlenik, odnsono ako je unajmljen da to djelo napravi ugovorom o djelu. Kompanija Horror Inc. tvrdila je da je Millera unajmila za taj posao, a ne za izradu autorskog djela. Sud je sada presudio u autorovu korist i on može ponovno koristiti svoj scenarij.

Iako je ovo slučaj iz anglo-saksonskog, odnosno američkog prava, u kojemu se zaposlenik automatski odriče autorstva nad svime što je za plaću napravio poslodavcu, važan je kao primjer što će se događati hrvatskim novinarima i drugim autorima kojima je novodoneseni Zakon o autorskom i srodnim pravima oduzeo ta prava u korist poslodavaca.

Nije samo riječ o tome da je novi Zakon stavio novinare u poziciju “Dabogda imao pa nemao”, nego je problem u tome, što za razliku od Victora Millera, koji sada može doraditi ili preraditi svoj scenarij iz 1980. i prodati ga drugom studiju, opravdano sumnjamo da novinari neće moći nastaviti raditi na svojim starim člancima ili ih doraditi i preraditi kao što su to do sada mogli.

Pretpostavimo da je riječ o slučaju koji je otkrio određeni novinar ili novinarka i potom prešla ili prešao drugom poslodavcu. Njezin ili njegov autorski rad ostaje vlasništvo prvog poslodavca. Još gore, ako prvi poslodavac odbije novinarov prijedlog nastavka rada na otkrivenoj aferi, javnost nikada neće moći saznati nastavak priče bez da novinarka ili novinar prekrši Zakon pozivajući se na svoj tekst, čiji je vlasnik prvi izdavač, niti će taj nastavak moći ponuditi drugom izdavaču.

Štoviše, novinarka ili novinar bez izravnog dopuštenja originalnoga izdavača neće moći svoj autorski tekst niti objaviti u knjizi posvećenoj otkrivenoj aferi, što opet otvara mogućnost doživotnog pritiska i cenzure originalnog izdavača nad novinarskom ili novinarom.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)