Umjesto da služi svojoj svrsi zaštite osobnih podataka od zloupotrebe velikih korporacija, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u novinarskoj svakodnevici pretvorila se u barijeru koja novinarima onemogućuje rad.
Istraživanje novinarke Željke Godeč objavljeno u projektu koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), pokazuje kako se GDPR, iako osmišljen radi zaštite građana od zloupotrebe osobnih podataka, u Hrvatskoj često koristi kao izgovor za uskraćivanje informacija od javnog interesa te otežavanje rada novinara.
Analiza brojnih slučajeva iz novinarske prakse pokazuje da se državne institucije, javne tvrtke i pojedini dužnosnici pozivaju na GDPR kako bi odbili dati informacije o trošenju javnog novca, radu javnih tijela ili postupanju osoba koje obavljaju javne funkcije.
Mnogi novinari navode kako su do traženih podataka dolazili tek nakon intervencije Povjerenika za informiranje ili sudskih odluka. Pritom su istraživački novinari oni koji kritički propituju odluke vlasti i institucija, na većem udaru od onih koji se takvim temama ne bave.
Urednici prelako odustaju
Nema sfere, od kulture i sporta, preko socijale i zdravstva do financija, smatra autorica, u kojoj institucije ne pribjegavaju GDPR-u kao univerzalnom opravdanju zašto misle da mogu novinarima zalupiti vrata pred nosom i ostaviti ih bez informacija.
Istraživanje uključuje iskustva novinara iz vodećih hrvatskih medija koji upozoravaju da se GDPR redovito koristi kao administrativna prepreka čak i kada traženi podaci ne predstavljaju osobne podatke u smislu Uredbe ili kada postoji nedvojben javni interes za njihovu objavu.
U nekim redakcijama, upozorili su novinari, GDPR ima negativnu refleksiju i na podršku uredništva novinarima da se bave istraživačkim temama. Njihov je dojam da urednici prelako odustaju od tema, da u vaganju javnog interesa i prava javnosti da zna istinu s jedne strane i straha od sudskih procesa, novinarske slobode izvlače kraći kraj.
Poseban problem predstavlja činjenica da Hrvatska nije u cijelosti implementirala članak 85. GDPR-a kojim se državama članicama nalaže osiguravanje posebnih iznimki za obradu osobnih podataka u novinarske svrhe. Stručnjaci upozoravaju da upravo ta zakonska praznina stvara prostor za različita i često pogrešna tumačenja Uredbe.
Iako javne osobe pa čak i članovi obitelji političara nerijetko pokušavaju tretirati AZOP kao štit od medija to im ne polazi za rukom.
Prema podacima agencije, značajne GDPR kazne u Hrvatskoj nisu izricane novinarima i medijima, nego prvenstveno organizacijama koje masovno obrađuju osobne podatke, poput financijskih institucija, telekomunikacijskih tvrtki i drugih velikih sustava. To potvrđuje da GDPR primarno služi zaštiti građana od zloupotrebe podataka, a ne ograničavanju medijskih sloboda.
Istraživanje pokazuje i da praksa Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) te Europskog suda za ljudska prava uglavnom potvrđuje važnost slobode medija i prava javnosti na informiranje kada je riječ o osobama koje obavljaju javne funkcije ili raspolažu javnim sredstvima.
Posebno se ističu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Axel Springer protiv Njemačke i Magyar Helsinki Bizottság protiv Mađarske, kojima je potvrđeno da sloboda izražavanja uključuje i pravo pristupa informacijama od javnog interesa te da javne osobe moraju trpjeti viši stupanj javnog nadzora od privatnih građana.
Zloraba ugrožava slobodu
Istraživanje Željke Godeč donosi i preporuke novinarima za suočavanje sa zloupotrebama GDPR-a, uključujući korištenje Zakona o medijima, Zakona o pravu na pristup informacijama te mehanizama žalbe Povjereniku za informiranje.
Stručnjaci naglašavaju da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već ga je potrebno uravnotežiti s pravom javnosti na informiranje i slobodom izražavanja. Istodobno, autorica upozorava da novinari imaju obvezu poštovati granice zaštite privatnosti, osobito kada je riječ o djeci, osjetljivim zdravstvenim podacima, žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima te informacijama koje nisu povezane s obavljanjem javne funkcije.
Zaključak istraživanja jest da GDPR sam po sebi ne ugrožava novinarske slobode, ali da njegova pogrešna primjena i zloupotreba u praksi mogu ozbiljno otežati pristup informacijama od javnog interesa.
Slobodu medija u demokratskom društvu, zaključila je Godeč, moguće je ograničiti samo ekstremno rijetko i u točno propisanim zakonskim uvjetima – radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, sprečavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti, a takvo ograničenje se još nikad nije dogodilo.
GDPR ne bi smio ugrožavati novinarski prostor slobode. Novinari imaju zakonsko i legitimno pravo pa i obvezu suprotstaviti se svakom GDPR-ovskom pokušaju koji opstruira njihov rad, podmeće klipove i maskira istinu.
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje.
Foto: Fardad Sepandar (Unsplash)
