Digitalizacija traži inovativno autorsko pravo i domišljatije odvjetnike

U posljednjih stotinjak i više godina – od razdoblja Pariške i Bernske konvencije pa do danas – područje prava intelektualnog vlasništva doživjelo je nekoliko golemih transformacija. Možda najveća od tih promjena je ona najnovija, potaknuta posvemašnjom digitalizacijom.

Nekada se inovativnost smatrala iznimkom, nečim što su bili u stanju napraviti samo jako daroviti pojedinci u trenucima posebnih nadahnuća. Danas, velika većina kreativnog rada događa se gotovo svakodnevno, posvuda u svijetu, u svakom uredu, pogonu, trgovini, novinskoj redakciji, studentskoj sobi i na poljima.

Međunarodne konvencije koje definiraju inteletkualno vlasništvo treba inovirati.

Ta promjena traži i promjenu postojećeg zakonodavstva o autorskom pravu.  Međunarodne konvencije koje definiraju inteletkualno vlasništvo isto tako, možda više nego ikada prije, traže inovaciju. I tu nije riječ toliko o osmišljavanju novih odvjetničkih usluga i novih načina njihove monetizacije koliko o inoviranju samog pravnog pristupa intelektualnom vlasništvu i autorskom pravu u doba globalizacije i digitalizacije.

To bi, približno, bio sažetak izvrsnog članka jednog od vodećih hrvatskih odvjetnika specijaliziranih za autorsko pravo, Mladena Vukmira, objavljenog u srpanjskom broju časopisa Global IP Matrix te prenešenog i na društvenoj mreži Linkedin.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)