Malo je poznato koliko novinari/fotoreporteri znaju o novinarskim autorskim pravima. Jer gotovo i nema empirijskih istraživanja koja otkrivaju što novinari/fotoreporteri misle o toj tematici ili o tome kako novinarsko autorsko-pravno zakonodavstvo utječe na njihovu profesiju u Hrvatskoj.
Odgovore su potražili novinarka Ivana Barišić i psiholog dr.sc. Benjamin Banai. Rezultati istraživanja pod nazivom “Koliko novinari znaju o novinarskim autorskim pravima – trenutno stanje i smjernice za budućnost” objavljeni su u projektu koji je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Autori su proveli istraživanje među 60 novinara i fotoreportera u Hrvatskoj kako bi stekli pravu sliku. Anketna pitanja osmišljena su na način da bi se pokrila bitna područja poznavanja rada Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) te kako bi se moglo upoznati s bitnim elementima novinarskih autorskih prava.
Ivana Barišić u ovom istraživanju pitala je kolege – Koliko novinari znaju o novinarskim autorskim pravima? Kakvo je trenutačno stanje i koje su smjernice za budućnost? Koji su ciljevi i uloga DZNAP-a? Tko sve ima pravo na autorsku naknadu i kada se dijeli? Koliko traju autorska prava?
Tko je bolje informiran?
Posebnu je pažnju usmjerila na promatranje razlika u odgovorima novinara i fotoreportera koji su članovi DZNAP-a i onih koji nisu. Htjela je saznati koliko su jedni i drugi informirani o novinarskim autorskim pravima.
Članovi DZNAP-a ali i oni koji to nisu, zaključila je Barišić, općenito su dobro i podjednako upoznati s terminom autorsko novinarsko pravo. Jednako tako su upoznati i sa činjenicom kako je autorsko novinarsko pravo zakonski definirano, ali i da postoji nekoliko vrsta autorskog djela. Znaju također da novinarski rad može biti u pisanom, video i audio obliku. Sukladno s tim, poznato im je, kaže Barišić, kako postoje i povrede autorskih prava.
Istraživanje je pokazalo i kako novinari članovi DZNAP-a, u odnosu na one koji to nisu, u većoj mjeri znaju koji su primarni ciljevi ovoga društva. Znaju i tko sve ima pravo na autorsku naknadu ali većini nije poznato kada se ona isplaćuje. Ne znaju niti kako se raspoređuje naknada za novinarski autorski rad. Zaključak je kako je upravo taj dio sporan te kako o tome treba bolje upoznati članove DZNAP-a ali i one buduće.
Većini ispitanika, zaključila je Barišić, nije poznato vrijeme trajanja autorskih prava, kao i što je s njima sve obuhvaćeno. Većina je čula za povrede autorskih prava, a gotovo podjednaki broj zna koliko su učestala u digitalnom dobu.
Najveći broj ispitanih dolazi iz Zagreba (43 posto) i Osječko-baranjske županije (33 posto), dok su u manjoj mjeri sudionici iz Splitsko-dalmatinske (sedam posto), Vukovarsko-srijemske (pet posto), Zagrebačke (pet posto), Brodsko-posavske (tri posto), Krapinsko-zagorske (dva posto) i Šibensko-kninske županije (dva posto).
Podloga za nova istraživanja
Najviše je ispitanika zaposleno u nacionalnim medijima njih 49 (82 posto) dok je iz lokalnih 11 (18 posto). Ako gledamo tip medija – 21 sudionik (35 posto) zaposlen je u novinama, njih 16 (27 posto) radi na televiziji, 14 (23 posto) na portalima, a njih 9 (15 posto) radi na radiju.
Od ukupne brojke 57 (95 posto) sudionika su novinari i troje (pet posto) fotoreportera. Članova DZNAP-a među sudionicima istraživanja bilo je 23 (38 posto), dok je 37 (62 posto) sudionika izjavilo da nisu članovi DZNAP-a.
Novinari koji su se izjasnili kao članovi, u prosjeku su u društvu 6,3 godina, a raspon godina članstva kretao se između jedne i 17 godina. S druge strane, od novinara koji nisu članovi DZNAP-a njih 24 (65 posto) izjavilo je da je do sada čulo za DZNAP dok je njih 13 (35 posto) izjavilo da do sada nije čulo za DZNAP.
Provedeno istraživanje može biti dobra podloga za sve one koji se žele bolje upoznati sa radom DZNAP-a, autorskim pravima i obvezama. Cilj ove ankete, tvrdi Barišić, bila je informirati DZNAP i dati pravu sliku o trenutnom stanju među novinarima i fotoreporterima kako bi se mogle planirati buduće aktivnosti.
Ovo je još jedan u nizu projekata koji je DZNAP financirao. Poziv na natječaj bio je raspisan od 7. listopada 2024. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financirali su se u iznosu od 500 do 3000 eura. Natječaj je bio otvoren do kraja siječnja 2025.
Prema odluci skupštine, najmanje 60 posto sredstava naznačuje se projektima vezanim za autorska prava. Projekti koji se odnose na promicanje i zaštitu novinarskih autorskih prava, poticanje novinarske kreativnosti i vrednovanja novinarskog autorskog rada i unapređivanje društvenog i materijalnog položaja novinara, financira se iz našeg Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva.
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje (PDF).
Pripremio: M.W.
Foto: Matt Seymour | Unsplash
