Newsletter

NFT-ovi: Nova prilika za kreativce, ali i za – lopove

Non-fungible tokens (NFT) mogli bi, čini se, postati novom zlatnom groznicom u rijetko kad dosadnom svijetu blockchaina i kriptovaluta, ali i otvoriti nove nedoumice oko zaštite autorskih prava, a time i mogućnosti za njihovo kršenje.

NFT je naziv za jedinstven i nezamjenjiv set podataka, obično enkriptiran potpisom tvorca u blockchainu kao potvrda autentičnosti.
Riječ je o razmjerno novoj pojavi koja datira iz 2017. godine, kada je tvrtka Dapper Labs počela prodavati NFT-ove u obliku jedinstvenih digitalnih mačaka nazvanih CryptoKitties. Iako je pomama za ovim digitalnim dobrima brzo zgasnula, pojedini primjerci prodani su za desetine tisuća američkih dolara.

Od početka ove godine do danas bili smo svjedoci svojevrsne renesanse ovog neobičnog fenomena. Prvi čovjek Twittera Jack Dorsey prodao je prvi ikad objavljeni tvit za 2,9 milijuna USD, umjetnik Mike Winkelmann Beeple dobio je 69 milijuna USD za prvu ikad prodanu umjetninu, dok je modna tvrtka Gucci predstavila kolekciju isključivo digitalne odjeće.

Trendu se priključila i skupina Kings of Leon objavom NFT izdanja svog novog albuma, američka košarkaška liga NBA tako prodaje najbolje trenutke iz utakmica, agencija Associated Press nudi svoju robu, jedan rad umjetnika Banksyja ovjekovječen je digitalno, a čak i hakeri nude sigurnosne računalne propuste nultog dana u tom obliku.

Šlag na vrhu torte bila je prodaja prvi digitalne kuće Mars House u obliku NFT-a, za što je umjetnica Kim Krista dobila nešto više od pola milijuna USD.

Što ljudi koji su, očito, spremni platiti nemale iznose u stvari kupuju kad kupuju NFT? Naime, nije ih naročito teško kopirati ili se na druge načine domoći njihovih kopija.

Pobornici NFT-a istaknut će kako njihove kopije dolaze s potvrdom izvornosti autora (otprilike kao potpis slikara na slici ili album s autogramom izvođača), što ih čini jedinstvenim.

Uz druge mogućnosti (naročito u svijetu financija), NFT-ovi nesumnjivo otvaraju brojne nove prilike kreativkama i kreativcima za povezivanje s novom publikom i ostvarivanje prihoda.

Tehnologija se tako, na određeni način, može iskupiti za to što je naglavce okrenula diskografsku, filmsku i općenito industriju medija time što je omogućila stvaranje digitalnih radova identičnih izvorniku koje je moguće do beskraja kopirati.

Ali, kako prilika stvara lopova tako nije prošlo dugo prije no što su počeli isplivavati načini kako ukrasti tuđi rad.

Umjetnica na Twitteru poznata kao WeirdUndead nemalo se iznenadila nakon što je otkrila kako netko krade njene digitalne radove i prodaje ih kao svoje NFT-ove. Pokušala je zaustaviti to kršenje njenih prava obraćanjem nadležnima u OpenSea, jednom od najvećih tržišta NFT-ovima, kao i servisu Tokenized Tweets putem kojeg je ukradena roba prodavana.

Sličnih problema imale su i utjecajne osobe u svijetu kriptovaluta kao što su Meltem Demirors (CoinShares) i Neeraj Agrawal (Coin Center), čije tvitove nemilice bez dozvole prepakiraju u NFT-ove i prodaju.

Nevoljama tu nije kraj. Web odredište Decrypt upozorava kako bi se mogli pojaviti novi servisi za blockchain, od kojih će svaki tvrditi kako baš on može potvrditi jedinstvenost danog NFT-a.

Osim toga, pronalaženje krivaca i podizanje tužbi moglo bi se pokazati iznimno teškom (ako ne i posve nemogućom) misijom u svijetu blockchaina, osmišljenom kako bi bio bez granica i decentraliziran.

S druge strane, NFT-ovi bi napokon mogli ponuditi mogućnost prodavanja radova koji su rijetkost ili jedinstveni, pa i ubiranja prihoda pri svakoj novoj prodaji (čemu Winkelvossova platforma Nifty Gateway već stremi).

Postojeći pravni i regulatorni okviri zasad nemaju kvalitetne odgovore na izazove koje pred njih postavlja pojava NFT-ova. S vremenom će nesumnjivo biti formulirani, ali do tog ćemo dana po tko zna koji put gledati digitalni Divlji zapad.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.