Mladi Hrvati koriste piratske sadržaje više od prosjeka EU

Iako je u Hrvatskoj sve više legalno dostupnih servisa za konzumiranje medijskih sadržaja, uključujući filmove, TV serije i glazbu, mladi Hrvati i dalje u značajnoj mjeri koriste piratske sadržaje. I to u većoj mjeri u odnosu na prosjek Europske unije. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo objavio je u lipnju godišnju studiju pokazatelja kršenja intelektualnog vlasništva među mladima između 15 i 24 godine, a izdvojeni su i podaci za Hrvatsku.

Namjerno pristupanje digitalnom sadržaju iz ilegalnih izvora u Hrvatskoj je iznad prosjeka EU-a. Hrvatska je sedma na ljestvici EU zemalja po namjernom pristupanju ilegalnom sadržaju, ispred Hrvatske su Malta, Belgija, Francuska, Estonija, Luxembourg i Irska.

U zemljama članicama EU-a Istočne Europe, znatan je broj mladih koji isključivo ili pretežito pristupaju filmovima iz ilegalnih izvora. Hrvatska je na šestom mjestu iza Litve, Bugarske, Slovenije, Rumunjske i Slovačke, pokazuju podaci EUIPO-ve ankete.

Nadalje se mogu izvući i detalji kako mladi Hrvati iznadprosječno koriste P2P mreže kako bi preuzimali filmove (čak 78 posto onih ispitanika koji namjerno pristupaju piratskom sadržaju čini to kako bi gledali filmove) te dedicirane mrežne stranice za gledanje sportskih događanja uživo (34 posto), TV serija (68 posto), preuzimanja softvera (45 posto) i glazbe (48 posto).

Kao glavni razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz ilegalnih izvora, 72% mladih Hrvata navelo je cijenu, dok njih 36% smatra da je veći izbor sadržaja iz ilegalnih izvora, a 40% ispitanika iz Hrvatske procijenilo je da bi veći rizik od kažnjavanja bio značajan za prestanak korištenja ilegalnih izvora.

Mladi Hrvati često nisu sigurni je li izvor legalan ili ne, u čemu predvodimo među zemljama Istočne Europe, ističe se u studiji EUIPO-a.

Studija je pokrila i kupovanje krivotvorenih proizvoda gdje su, pak, mladi Hrvati ispod prosjeka Europske unije.

Od krivotvorenih proizvoda, mladi u Hrvatskoj najčešće namjerno kupuju odjeću i dodatke (12%), nakit i satove (9%), elektroniku (8%) te obuću (7%). U većini navedenih statistika, hrvatski prosjek manji je od europskoga.

Najveći razlog kupovine krivotvorenih proizvoda među mladim Hrvatima jest cijena, odnosno pristupačnost proizvoda (74%). Mladi Hrvati, više od onih u drugim zemljama EU-a, smatraju da nije važno je li proizvod original ili krivotvorina (44%) te ne percipiraju razliku između originala i krivotvorine (33%).

Najvažniji razlog za prestanak kupovine krivotvorenih proizvoda jest slaba kvaliteta (53%), dok su mladi naglasili i negativan utjecaj takvih proizvoda na okoliš (27%).

Više od polovice (52 %) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33 %) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora. U pogledu ispitanika koji su to učinili namjerno, njih 37 % kupilo je krivotvoreni proizvod, dok je njih 21 % upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora, otkrila je studija EUIPO-a.

Pripremio Danijel Lijović

Fotografija Tumisu sa servisa Pixabay

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)