Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová i povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište , i Thierry Breton poslali su otvoreno pismo europskim medijima u kojem skreću pozornost na teško stanje u medijskom sektoru, gdje je pad prihoda u nekim zemljama dosegao gotovo 80 % te su istaknuli da to dovodi u opasnost europsko demokratsko društvo.
U svojoj kolumni ističu da su sloboda izražavanja, pristup informacijama i medijski pluralizam i dalje izazov, a da su mnogi novinari prelaskom informativnog sadržaja na internet ostali bez posla iako se gotovo 50 posto građana EU informira upravo putem interneta.
Opsežnim planom oporavka Komisija namjerava potaknuti gospodarstvo te poduprijeti medijski sektor pritom ne ugrožavajući njegovu neovisnost, jer slobodni i neovisni mediji imaju iznimno važnu ulogu, koju nikad neće moći preuzeti društvene mreže, zaključuju.
U nastavku donosimo cijeli tekst njihove kolumne, objavljene u Večernjem listu 24. rujna:
Problemi u medijskom sektoru oduvijek su se odražavali na demokratski poredak. Stoga sad, nakon što su ovog ljeta europski čelnici postigli dogovor o opsežnom paketu za oporavak od krize, posebnu pozornost treba posvetiti medijima. Pad prihoda u tom sektoru u nekim zemljama doseže gotovo 80 %, što dovodi u opasnost naše demokratsko društvo.
Naša Unija počiva na slobodi, demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Te vrijednosti ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, već se za njih moramo boriti. Isto vrijedi za slobodu medija i medijski pluralizam, na koje utječe digitalna transformacija.
Živimo u paradoksalnom vremenu. Čitateljstvo i publika brojniji su no ikad, ali su zbog gubitka oglašivača medijski prihodi rekordno niski. Istodobno se gotovo polovina građana EU-a za informacije o nacionalnoj i europskoj politici mahom oslanja na vijesti koje dobiva preko interneta.
Prelaskom informativnog sadržaja na internet mnogi stvaratelji sadržaja i novinari ostali su bez posla. Iako su se brojni mediji prilagodili digitalnoj tranziciji, riziku su posebno izložene lokalne medijske kuće, a upravo one nude sadržaj najrelevantniji za građane.
Digitalne tehnologije omogućile su nove načine pristupanja informacijama i njihova dijeljenja, ali su pritom ugrozile slobodu izražavanja i medijski pluralizam. Takvo je stanje ponajprije rezultat jačanja internetskih platformi, koje filtriraju informacije, raspolažu ogromnom količinom podataka te imaju veliku tržišnu moć i udio u oglašavanju. Samo Facebook i Google drže više od 50 % tržišta internetskog oglašavanja.
U tom kontekstu Komisija priprema prijedlog Akta o digitalnim uslugama, novog europskog propisa o internetskim uslugama. Predložit ćemo ex ante pravila za uspješnije uklanjanje tržišnih nedostataka koji su posljedica položaja velikih internetskih platformi. Usto ćemo proučiti može li se i kako postojećim nacionalnim propisima o raznolikosti i koncentraciji medija zajamčiti pluralizam mišljenja na digitalnim tržištima. Naš je cilj iznijeti pozitivnu viziju i predstaviti daljnje korake za sektor koji prolazi digitalnu transformaciju.
Nažalost, financijske poteškoće medijskog sektora tek su dio problema. U pojedinim europskim zemljama donedavno su mediji smjeli iznositi samo jednu verziju priče, onu koju je zagovarala vlast. Riječima francusko-češkog pisca Milana Kundere: Pitanje je kao nož koji rasijeca platno naslikane kulise kako bismo zavirili da vidimo što se krije iza nje. Sloboda mišljenja nije postojala, a kritika nije bila dopuštena. To je odlika svakog totalitarnog režima jer se takvi režimi boje informiranih ljudi. Postojanje različitih mišljenja plodno je tlo za širu javnu raspravu i buđenje novih ideja, ali i izvor inspiracije. Upravo to nam je potrebno da napredujemo kao društvo.
Ograničavanje slobodnog protoka informacija nakon izbijanja pandemije u Kini imalo je ozbiljne posljedice na zdravlje i zaštitu ljudi.
Tijekom aktualne krize postalo je jasnije no ikad da su sloboda izražavanja, pristup informacijama i medijski pluralizam najbolji način borbe protiv dezinformacija. Zato je nužno da tijekom oporavka od krize ta prava što bolje zaštitimo i ojačamo. Zadatak nam neće biti lak. Prema neovisnom izvješću o praćenju medijskog pluralizma, koje je sufinancirao EU, situacija je daleko od idealne.
U izvješću se ističe da ni jedna europska zemlja ne može jamčiti medijski pluralizam. Novinari su i dalje izloženi fizičkim i internetskim prijetnjama i napadima, a uvjeti u kojima rade sve su nepovoljniji. Od početka ove godine metom napada bilo je najmanje 50 novinara i medijskih djelatnika koji su pokrivali proteste u Europi. I dalje je prisutno političko uplitanje u rad medija, osobito medija u nestabilnoj financijskoj situaciji. Države katkad zakupljuju medijski prostor kako bi vršile pritisak na novinare odnosno kako bi ih ušutkale i spriječile u postavljanju neugodnih pitanja. A postavljanje pitanja jedini je način za razotkrivanje istine.
Europska komisija ne nudi gotova rješenja, ali intenzivira svoj rad u tom području.
Tražimo da države članice hitno prilagode svoje zakonodavstvo u skladu s novim europskim propisima o audiovizualnim medijskim uslugama. Tim se pravilima jača neovisnost medijskih regulatora, potiče transparentno vlasništvo nad medijima, promiče europski rad u području usluga na zahtjev, a građane, osobito djecu, djelotvorno se štiti od nezakonitog i štetnog sadržaja, među ostalim i na platformama za dijeljenje videosadržaja.
Osim toga, do kraja godine predstavit ćemo niz inicijativa za jačanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. Medijskom sektoru pomoći ćemo da se oporavi i u potpunosti prihvati digitalnu transformaciju. Opsežnim planom oporavka potaknut ćemo gospodarstvo te poduprijeti medijski sektor pritom ne ugrožavajući njegovu neovisnost. Komisija u tome ne može uspjeti sama. Potrebna nam je pomoć vlada, političara i regulatora iz zemalja Europske unije. Svi moraju shvatiti da slobodni i neovisni mediji imaju iznimno važnu ulogu, koju nikad neće moći preuzeti društvene mreže. Sloboda tiska naše je zajedničko pravo, a ne samo pravo novinara. Danas se stoga obvezujemo da ćemo se zalagati za slobodu i pluralizam medija.