Prijedlog zakona o autorskom pravu kritizirali svi. Osim HDZ-a

I ne, nije Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kritizirala samo jedna osoba. Kako je to – u očajničkom pokušaju da bar malo ublaži žestoke kritike koje je među hrvatskim parlamentarcima izazvao predloženi zakonski tekst – za saborskom govornicom ustvrdila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Pritom izravno aludirajući na Valentinu Wiesner, predsjednicu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava koja je javno upozoravala na po novinare izuzetno štetne odredbe ovog zakonskog prijedloga. Posebno na korak unazad napravljen u odnosu na postojeće zakonsko rješenje. Do sada je, naime, autor koji se nalazi u radnom odnosu zadržavao autorska prava na svojem djelu bez ograničenja. Ubuduće će pak poslodavac steći sva imovinska prava na autorskom djelu kojega je stvorio autor u radnom odnosu.

Na stranu to što je predsjednica DZNAP-a za takve stavove imala punu podršku Skupštine Društva za zaštitu autorskih novinarskih prava koja predstavlja osamstotinjak novinara. Na stranu i to što Valentina Wiesner za sve svoje javne akcije oko Prijedloga novoga Zakona o autorskom pravu imala potporu i Predsjedništva DZNAP-a.

Na stranu i to što je predloženo rješenje od prvoga je dana osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo. Još tijekom javne rasprave o nacrtu zakonskog prijedloga ustvrdivši da se „time autor stavlja u nepovoljni položaj, a poslodavcu se olakšava odluka o otkazu s obzirom da zadržava sva imovinska prava na autorsko djelo“.

Na stranu i što je svoje zamjerke, glasno i jasno, iznio je i Sindikat novinara Hrvatske, upozorivši da predmetni članak nije uređen EU regulativom pa uopće nije bilo pravne obveze za ovom promjenom.

Na štetnost predloženoga modela upozorio je i predsjednik Europske federacije novinara Mogens Blicher Bjerregård, koji je posljednjh mjeseci u dva navrata uputio otvoreno pismo Vladi RH i ministrici Obuljen Koržinek. Upozorivši ih da novim zakonskim rješenjem trebaju štititi prava autora, a ne ih smanjivati. Autorska prava, ističe on, pripadaju po svojoj prirodi osobi koja stvara djelo. Ako prođe ono što predlaže hrvatska Vlada, novinarska autorska prava u Hrvatskoj će znatno odstupiti od europskog režima autorskog prava prihvaćenog u većini zemalja EU.

No tu kritikama nije bio kraj.

U trenutku kada je Prijedlog Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima stigao na saborske klupe, niz saborskih zastupnika – od desnice do ljevice – doista se žestoko obrušio na predloženi zakonski tekst. Od oporbenih zastupnika SDP-a, Mosta, platforme Možemo i Radničke fronte preko Suverenista, do zastupnika vladajuće koalicije iz HSLS-a i SDSS-a, svi su listom upozoravali da će usvajanjem ovoga zakona novinari biti u gorem položaju nego što su bili ranije.

Na strani predloženog modela ostali su, sami samcati, samo – HDZ-ovci. Koji u čitavoj priči o novinarima i autorskim pravima očito ništa nisu razumjeli.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.