Članovi Stručne radne skupine za autorska prava (AREG) Europske federacije novinara, među kojima je bio i predsjednik DZNAP-a Goran Penić, održali su 6. listopada u Bruxellesu sastanak s Emmanuelle du Chalard, voditeljicom Odjela za autorska prava u Europskoj komisiji (DG CNECT).
Europska komisija upravo provodi savjetovanje o Direktivi o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, koja je 2021. godine inkorporirana i u hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, a koja je po prvi put uvela pravo novinara i nakladnika na naknadu kada autorski sadržaj na internetu koriste tehnološke platforme.
Cilj ovog savjetovanja Komisije sa svim dionicima na koje se odnosi Direktiva nije, kako je potvrdila Emmanuelle du Chalard, izmjena Direktive, već donošenje dodatnog propisa koji bi ciljao na specifične probleme na koje će upozoriti kolektivne organizacije, mediji i sami autori.
DZNAP, preko svoje krovne organizacije IFRRO i Europske federacije novinara, sudjeluje u savjetovanju s Komisijom.
– Ideja nije nužno ponovno „otvaranje” Direktive, već možda angažiranje država članica oko toga kako je bolje provesti. Trenutni je cilj da bi taj novi instrument za provedbu bio usvojen u drugom kvartalu iduće godine. Rezultati savjetovanja odredit će u kojim bismo područjima trebali intervenirati – rekla je du Chalard.
Članovi AREG-a predstavnike Europske komisije upoznali su s problemima s kojima se susreću novinari u samoj provedbi Direktive u državama članicama i na učestalo kršenje njihovih moralnih i imovinskih prava uslijed sve masovnijeg treniranja modela umjetne inteligencije na medijskim sadržajima.
Upozorili su da sustav pridržaja prava, takozvani “opt-out” na rudarenje teksta i podataka za treniranje modela u komercijalne svrhe, ne funkcionira u praksi, da je gotovo nemoguće za svaki napisani tekst ili fotografiju izraziti pridržaj, da AI kompanije često ni ne poštuju tehničke blokade i da ne postoji sustav licenciranja preko kojeg bi autori mogli primati naknadu jer se njihova autorska djela koriste u svrhu treniranja modela.
Posebno su upozorili na napredne RAG sustave koji u stvarnom vremenu, bez treniranja, koriste novinarski autorski sadržaj, poput Google AI sažetaka, ali i na fantomske portale koji niču preko noći, a koji također bez pristanka autora koriste tuđi novinarski rad.
Istaknuli su i da je jako bitna transparentnost podataka sa strane AI kompanija, koja sada gotovo da ne postoji unatoč Aktu o umjetnoj inteligenciji koji to nalaže.
Novinari su predložili da bi bilo najbolje potpuno ukinuti članak 4. Direktive i ostaviti članak 3. koji se odnosi na rudarenje teksta u znanstvene svrhe, a ne komercijalne.
Du Chalard je odgovorila da je to trenutačno manjinsko stajalište te da bi potpuno uklanjanje članka 4. stvorilo vrlo teške uvjete za razvoj umjetne inteligencije u Europi.
– Zauzeto je stajalište da se članak 4. primjenjuje na umjetnu inteligenciju. Još uvijek postoji neriješen slučaj pred Sudom EU o tome krši li sažimanje članaka autorska prava (Like Company protiv Google Irska). Naravno, i to ćemo uzeti u obzir. Ali, radije radimo na tome da pomognemo i podržimo praktičnu provedbu.
I tu bi bilo dobro imati konstruktivnu raspravu o tome kako bi isključenje (opt-out) moglo funkcionirati u praksi, čak i za pojedinačne nositelje prava. No, potpunim uklanjanjem članka 4. u globalnom kontekstu, stvorili bismo vrlo teške uvjete za razvoj umjetne inteligencije u Europi. I zato, iako smo svjesni poteškoća koje to stvara, u ovoj fazi ne vidimo bolje rješenje u smislu ravnoteže – poručila je Du Chalard.
Kada je riječ o RAG sustavima, pojasnila je da postoji razlika jer smatra da se TDM iznimka odnosi na treniranje modela umjetne inteligencije, ali se ne primjenjuje na ove sustave.
– Ovo je doista “hranjenje” umjetne inteligencije informacijama u stvarnom vremenu, a to nije treniranje. Dakle, ovdje se ne morate isključivati (opt-out), samo trebate ostvariti svoja prava i reći da to nije odobreno. Ali znamo da to nije tako lako, no vjerujemo da je ova razlika vrlo važna, posebno za sektor vijesti, jer mislim da je korištenje vijesti u stvarnom vremenu vrlo vrijedno za pružatelje umjetne inteligencije i tu će također zarađivati novac te izravno konkurirati novinskom sektoru – poručila je.
Umjesto uklanjanja članka 4., Komisija pak rješenje vidi u povećanju transparentnosti podataka za treniranje, što je njihov prioritet i na čemu će raditi, jer bi to učinilo naknade preciznijima. Složila se da pravila o transparentnosti iz Akta o umjetnoj inteligenciji ne idu dovoljno daleko, te da je rješenje u uspostavi snažnih sustava licenciranja.
Članovi AREG-a založili su se da se uvede institut obvezne arbitraže kada velike tehnološke kompanije ne žele pregovarati o naknadama, uključujući i retroaktivnu naknadu za već iskorišteni sadržaj, ali i u odnosu između nakladnika i novinara kada ne može doći do dogovora oko raspodjele naknada.
Du Chalard je rekla da se razmišlja kako potaknuti na pregovore dvije strane i tu je spomenula nekoliko opcija, od blaže medijacije, odnosno obveze pregovaranja u dobroj vjeri, pa do strože razine obveznog arbitražnog mehanizma s izvršnim odlukama gdje se prisiljavaju pružatelji umjetne inteligencije da sjednu s nositeljima prava i sklope dogovore.
– Ali čak ni to nije tako lako jer ćemo morati definirati uvjete pod kojima se to primjenjuje. Ne možemo prisiliti sve pružatelje umjetne inteligencije da sjednu sa svim nositeljima prava, a i za to onda moraju postojati dokazi da je sadržaj korišten i zato razgovaramo o licencama i povećanju transparentnosti – otkrila je du Chalard.
Novinari su naglasili i pitanje pravednog novinarskog udjela u naknadama koje dijele s nakladnicima, budući da se taj članak 15. Direktive različito tumači u državama članicama. Praksa po državama članicama ovisi o zakonodavstvu i snazi pregovarača. Tako u Njemačkoj novinari dobivaju udio od 33 posto, u Grčkoj od 15 do 25 posto, u Italiji tek od dva do pet posto, a neke su države poput Poljske zakonski riješile da novinari i nakladnici dijele naknade po pola. Zato je zatraženo da se jasnije definira što je pravedni udio.
Sa strane Komisije naglašeno je kako su te informacije izuzetno korisne za evaluaciju Direktive i od Europske federacije novinara zatraženo je da pošalju primjere udjela u Europskoj uniji.
– Upravo su to informacije koje tražimo. Jer procjena poštene naknade uvijek je pomalo subjektivna – odgovorila je šefica Odjela za autorska prava Europske komisije.
Foto: paws and prints | Unsplash
