Tvrtka Epic Games, koja je napravila globalno popularnu računalnu igru Fortnite, tu je aplikaciju odlučila sama prodavati, tako da se ne koristi Appleovim sustavom plaćanja, (ako igru koristite na nekom pametnom mobitelu s iOS sustavom), niti Googleovim sustavom plaćanja (ako igru koristite na nekom pametnom mobitelu s Android sustavom).
To znači da, kad se koristite tom igrom, ne plaćate 30 posto provizije ni Appleu ni Googleu te na taj način kršite temeljno pravilo poslovanja na aplikacijskim dućanima (AppStore i Google Play). Apple je aplikaciju Fortnite odmah izbacio iz svog dućana, a tvrtka Epic ih je tužila za monopolističko ponašanje. Isto se dogodilo i na Google Playu, pa je Epic i tamo reagirao sa sličnom, unaprijed pripremljenom tužbom.
Epic ne traži nižu proviziju, već traži ukidanje Apple – Google monopola u prodaji aplikacija
Ono što je u svemu tome zanimljivo je to što tvrtka Epic ne traži nižu proviziju, već traži ukidanje Apple – Google monopola u prodaji aplikacija. Drugim riječima, traži od američkih sudova da svatko može na bilo kojem sustavu plaćanja prodavati softver za bilo koji uređaj.
Odvjetnici tvrtke Epic su to argumentirali borbom za slobodu izbora za korisnike i programere, no problem je u tome što je sadašnji model prodaje aplikacija zaštićeni sustav koji je korisnike (uz povišenje cijene za tu proviziju) brani od hakera, tako da ljudi ne moraju brinuti hoće li ih, nakon instaliranja neke aplikacije netko opljačkati krađom broja kreditne kartice ili ucjenjivati provalom u mobitel i pristupom do privatnih podataka.
Pravila korištenja AppStorea ne dopuštaju da u aplikaciji navedete da je pretplata na vaš medij jeftinija ako je kupite na internetskoj stranici novine koju čitate. Uz to, AppStore vam ne dopušta razne akcije za privlačenje pretplatnika.
Epic i tvrtke Apple i Google trenutno pokazuju jedni drugima mišiće i ne žele popustiti, tako da se još ne zna kako će ta priča završiti. Međutim, Appleov i Googelov sustav naplate digitaliziranih sadržaja ima utjecaja i na medijsku industriju jer medijski nakladnici rijetko kada sami naplaćuju uporabu vlastitih aplikacija, a snižavanje cijena pretplate čini oglase na internetskim stranicama i u novinama još važnijim izvorom prihoda nego prije.
Među prvima je regirala dnevna novina Fiancial Times, koja je, prije gotovo deset godina, povukla svoju aplikaciju s App Storea. Vratili su se 2017. i – uz mnoge druge – podigli cijenu pretplate baš za tih tridesetak posto kako bi kompenzirali to što moraju plaćati platformama za distribuciju aplikacija. Međutim, pravila korištenja AppStorea ne dopuštaju da u aplikaciji navedete da je pretplata na vaš medij jeftinija ako je kupite na internetskoj stranici novine koju čitate. Uz to, AppStore vam ne dopušta razne akcije za privlačenje pretplatnika.
Primjerice, ako čitate The New York Times, to će vas stajati 52 dolara godišnje, ako ste novi pretplatnik, zatim 221 dolar svake slijedće godine. Ako se na The New York Times pretplatite putem aplikacije za vaš iPhone, nakladnik The New York Timesa će dobiti 142 dolara, ako ste novi pretplatnik, a svaku slijedeću godinu The New York Times će dobiti 173 dolara – za 48 dolara manje nego što bi vlasnici tog medija željeli. Apple je tu doskočio tako da je svoju proviziju koju uzima nakladniku The New York Timesa – za one koji se pretplate nakon prve godine – smanjio na petnaest posto (od 2016. godine).
Moguća su dva osnovna scenarija: ili će platforme za distribuciju aplikacija popustiti i sniziti postotak svog udjela u cijeni, ili će to napraviti regulator.
Mnogi danas žive od Appleove i Googleove platforme za distribuciju aplikacija, no mnogi od njih rade to što rade u potpunosti digitalno, dok medijski nakladnici, tvrtke koje postoje desetljećima, pa i stoljeće, imaju dosta velike fiksne troškove: plaće ljudi koji pišu za novine svaki dan, najam i režije prostora u kojima rade, cijene tiska, itd. Štoviše, Apple ima i poseban sustav naplate za digitalizirana tiskana medijska izdanja – tu u trošak treba dodati i proviziju koja ide kartičarskim kućama.
Kako bilo, moguća su dva osnovna scenarija: ili će platforme za distribuciju aplikacija popustiti i sniziti postotak svog udjela u cijeni, ili će to napraviti regulator na način da će tvrtke Apple i Google prisiliti da uspostave alternativni sustav naplate, na način kako je prije dvadeset godina naređeno Microsoftu da odustane od monopola u području softvera za pregledavanje sadržaja na internetu, ili još ranije, kada je američka država zapovjedila tvrtki AT&T da se njenom mrežom mogu koristiti i druge telekomunikacijske tvrtke.
Naravno, to se neće dogoditi “sutra” – već za godinu, dvije i to možda prije u Europskoj Uniji nego u Sjedinjenim Državama. Platforme za distribuciju aplikacija za mobitele tvrtkama Apple i Google donose gotovo trideset milijardi dolara prihoda, i oni se toga neće “tek tako” odreći pa ćemo pomno pratiti taj slučaj.