Newsletter

Zakon o autorskom pravu: tema vruće rasprave između dva čitanja u Saboru

Tematska sjednica pod nazivom „Prijedlog Zakona o autorskim i srodnim pravima u kontekstu novinara kao autora, medija kao dijela infrastrukture suvremenih komunikacija te izazova koje pred novinare i medije postavljaju agregatori internetskih sadržaja“ sazvana je na zahtjev trećine članova Odbora, predstavnika oporbenih (Možemo, SDP, Most, Domovinski pokret).

O Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima koji je, prema riječima saborskoga zastupnika HDZ-a Gorana Ivanovića, izazvao toliko pažnje saborskih zastupnika i šire javnosti kao malo koji zakon o kojemu se raspravljalo u Hrvatskom saboru ove godine, govorilo se na jutros održanoj tematskoj sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora.

Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, zastupala je novinarske boje, a novinarski tim bio je dodatno osnažen Majom Sever, predsjednicom Sindikata novinara Hrvatske te, preko video veze, Hrvojem Zovkom, predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva i Đurđicom Klancir, poznatom novinarkom i urednicom – vanjskom članicom Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Tematska sjednica pod nazivom „Prijedlog Zakona o autorskim i srodnim pravima u kontekstu novinara kao autora, medija kao dijela infrastrukture suvremenih komunikacija te izazova koje pred novinare i medije postavljaju agregatori internetskih sadržaja“ sazvana je na zahtjev trećine članova Odbora, predstavnika oporbenih stranaka (Možemo, SDP, Most, Domovinski pokret).

Pokušat ćemo raspravu, koja je na trenutke bila vrlo živahna i obilježena uvježbanim političkim trikovima (“pila naopako”, stranačka prepucavanja, “niste vidjeli novi nacrt” i slično) sažeti na bitno.

Valentina Wiesner naglasila je manjkavosti prijedloga Zakona, teksta koji je javnosti dostupan – onog koji se pojavio u prvom čitanju u Saboru – a bit tih nedostataka je nepostojanje novinara u preambuli Zakona u popisu autora, problematika vremenski i teritorijalno neograničenog “prijenosa” imovinskog dijela autorskog prava s novinara i fotoreportera na nakladnike – poslodavce kod kojih su zaposleni te otvaranja prostora za intervenciju naručitelja (nakladnika) u autorsko djelo koje proizvode novinari bez traženja njihova dopuštenja. Također, u kontekstu implementacije Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, problematično je što se mogućnost sudjelovanja u naknadi od internetskih platformi za autore predviđa isključivo posredno, preko nakladnika koji to pravo trebaju monetizirati, a ako oni to iz nekog razloga ne uspiju, nije predviđena mogućnost da autori izravno ostvare naknadu preko svoga kolektivnog udruženja.

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek naglašavala je jedan drugi aspekt europske Direktive i prijedloga našeg Zakona o autorskom pravu, onaj koji se tiče “raspodjele kolača” s internetskim agregatorima sadržaja te pledirala na zajedništvo novinara i medijskih kuća u toj ravnini rasprave. Predstavnica medijskih nakladnika (Udruga novinskih izdavača pri HUP-u), Bojana Božanić, izložila je stav te organizacije koji se svodi na prijedlog o osnivanju zajedničke novinarsko-medijske organizacije za kolektivnu zaštitu autorskih prava s kojom bi se onda išlo u pregovore s Googleom, Facebookom i ostalim internetskim agregatorima.

Na sjednici je saborski zastupnik SDP-a Matko Kuzmanić pročitao i pismo Mogensa Bishera Bjerregaarda, predsjednika Europske Federacije novinara, koji je upozorio da u slučaju kada novinari ne mogu kroz materijalna prava zaštititi svoja moralna prava, postoji visoki rizik od narušavanja vjerodostojnosti, a i izvori lako mogu izgubiti povjerenje kada se lanci šire u novim uređenim verzijama bez dozvole autora, novinara, da se intervenira u original. Podsjetio je i na članke 18. i 20. Direktive, koji definiraju da novčana naknada novinarima treba biti primjerena i razmjerna, kao i da je cilj Direktive prevladati jaz i osigurati naknadu autorima, uključuju i novinare.

Najlakši način da svi djeluju legalno je dopustiti da autorskim pravima i autorskim kolektivnim pravima na internetu upravljaju organizacije za kolektivno upravljanje u koje će zajedno biti uključeni i izdavači i autori. Autorska prava temeljni su stup vjerodostojnosti i kvalitete u novinarstvu, kao i slobode govora i demokracije – poručio je predsjednik EFJ-a.

Inače, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora odbio je dopustiti predsjedniku Europske federacije novinara sudjelovanje na sjednici, uz obrazloženje da o temi trebaju raspravljati samo domaći dionici jer je riječ o hrvatskom zakonu.

Prijedlog novog Zakona o autorskom i srodnim pravima uskoro ide u drugo čitanje u Sabor, najavljeno za ponedjeljak, 21. lipnja. Sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije možete pogledati na YouTubeu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.