Za Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) ključna je tema upravo zaštita autorstva u medijima, a njome se u svom projektu, financiranom od DZNAP-a tijekom 2025. godine, bavio dugogodišnji vanjski suradnik agencije Hina, Miroslav Edvin Habek.
U svom projektu pod nazivom “Instrukcije za osvještavanje novinara i fotoreportera o njihovim (moralnim) autorskim pravima – (Ne)potpisivanje autora – rak rana novinarskih autorskih prava”, on se bavi ovim problemom kao jednim od najtežih povreda moralnih autorskih prava u novinarskoj struci.
Pravo na potpis ističe se kao neotuđivo temeljno pravo koje jamči priznanje autorstva, profesionalni ugled, pravnu zaštitu i ostvarivanje autorskih naknada. Autor kritizira Smjernice Hrvatskog udruženja digitalnih izdavača (HUDI) jer zanemaruju autore i njihova prava, fokusirajući se isključivo na interese nakladnika.
Stručnjaci za autorsko pravo naglašavaju da je potpis važan i iz pravnih i etičkih razloga te da doprinosi transparentnosti i povjerenju javnosti u medije. Tekst pokazuje da je borba za pravo na potpis uglavnom individualna, skupa i dugotrajna, zbog čega se novinari rijetko odlučuju na sudske postupke. Kroz konkretne sudske i izvansudske slučajeve prikazuje se da je zaštita prava moguća, osobito uz stručnu pravnu pomoć i pokušaj nagodbe. Posebno se ističe da fotoreporteri češće i uspješnije štite svoja prava nego novinari.
Potpis autora ključan je i za isplatu više vrsta autorskih naknada koje DZNAP osigurava, neovisno o plaći ili honoraru. Tekst upozorava na neriješene probleme raspodjele internetskih naknada između novinara i nakladnika te na nove izazove povezane s korištenjem novinarskih djela u razvoju umjetne inteligencije. Zaključno, naglašava se potreba jače kolektivne zaštite autorskih prava i aktivnije uloge DZNAP-a u obrani prava novinara i fotoreportera.
Navodeći i neke konkretne primjere, Miroslav Edvin Habek prisjeća se “krunskog” slučaja jednog zagrebačkog novinara protiv svog bivšeg nakladnika, u kojem je bivši nakladnik ponovno objavio desetke već objavljenih tekstova novinara, no pod tuđim imenima, uključujući imena urednika i drugih novinara. Riječ je o jednoj od najvećih povreda moralnih autorskih prava novinara u Hrvatskoj, s odštetnim zahtjevom u iznosu od više desetaka tisuća eura.
Na kraju, autor zaključuje kako bi za poboljšanje situacije bitna bila ujednačena praksa, koju su dosad obilježili izolirani postupci za zaštitu tog temeljnog moralnog autorskog prava, no dosad su se na to rijetko odlučivali sami novinari, stoga ta borba i dalje traje.
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje (PDF).
Pripremio: M.W.
Foto: Stefan Heinemann | Unsplash
