Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava tijekom ove godine financiralo je više istraživačkih projekata. Donosimo pregled dosad završenih i objavljenih.
Podsjetimo, poziv na natječaj bio je raspisan od 7. listopada 2024. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financirali su se u iznosu od 500 do 3000 eura. Natječaj je bio otvoren do kraja siječnja 2025.
Prema odluci skupštine DZNAP-a, najmanje 60 posto sredstava naznačuje se projektima vezanim za autorska prava. Projekti koji se odnose na promicanje i zaštitu novinarskih autorskih prava, poticanje novinarske kreativnosti i vrednovanja novinarskog autorskog rada i unapređivanje društvenog i materijalnog položaja novinara, financira se iz Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva.
Ovo su dosad dovršeni i objavljeni projekti.
PR timovi više su štit moćnika nego pomoć novinarskoj struci
PR timovi sve češće su pretvoreni u štitove moćnika, zakoni u alibi za odgode, a novinari su prisiljeni žonglirati činjenicama, nagađanjima i rokovima, a rezultat je isti: javnost ostaje uskraćena, navela je u svom istraživanju novinarka i urednica Slobodne Dalmacije Diana Barbarić.
PR timovi više su štit moćnika nego pomoć novinarskoj struci
Koliko novinari i fotoreporteri znaju o autorskim pravima?
Malo je poznato koliko novinari/fotoreporteri znaju o novinarskim autorskim pravima jer gotovo i nema empirijskih istraživanja koja otkrivaju što novinari/fotoreporteri misle o toj tematici ili o tome kako novinarsko autorsko-pravno zakonodavstvo utječe na njihovu profesiju u Hrvatskoj.
Odgovore su potražili novinarka Ivana Barišić i psiholog dr.sc. Benjamin Banai.
Zašto hrvatski mediji učestalo prepisuju od stranih kolega?
U hrvatskim medijima učestala je praksa prepisivanja iz stranih medija. Štitimo autorska prava domaćih novinara, a što je sa stranim kolegama, upitala se novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež.
Zloupotreba demantija u novinarstvu kao preduvjet tužbe protiv medija
Darko Markušić, zamjenik glavnog urednika portala Direktno, analizirao postoji li i zloupotreba instituta demantija/reagiranja/zahtjeva za ispravkom objavljene informacije, kao prvog koraka u pokretanju tužbi protiv novinara i nakladnika.
Istraživanje: Zloupotreba demantija u novinarstvu kao preduvjet tužbe protiv medija
Porazni rezultati: Porez ‘pojede’ trećinu zarade novinara honoraraca
Ovom temom bavio se novinar gospodarske redakcije Jutarnjeg lista Vedran Marjanović, koji je realizirao projekt pod nazivom “Oporezivanje novinarskog autorskog rada”.
Porazni rezultati: Porez ‘pojede’ trećinu zarade novinara honoraraca
Prekarni rad nije problem na rubu profesije već zahvaća samu srž novinarstva
Prekarni rad, odnosno rad u nesigurnim uvjetima s lošim radno-pravnim statusom, obilježje je sve većeg broja radnih mjesta. O tom problemu u svom je projektu “Prekarno novinarstvo” progovorila freelance novinarka s 21-godišnjim iskustvom Lana Bunjevac.
Prekarni rad nije problem na rubu profesije već zahvaća samu srž novinarstva
Autorski honorari 14 posto su niži od prosječne zarade opće populacije
U prosjeku, svaki je ‘honorarac’ zaradio oko 1677 eura mjesečno tijekom 2024. godine, no autorski su honorari bili 14 posto niži od prosječne zarade opće populacije te su iznosili 1467 eura. Detaljnu analizu pod nazivom “Analiza mirovinskih prava autora ovisno o njihovom radnom statusu” objavila je novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Autorski honorari 14 posto su niži od prosječne zarade opće populacije
Pripremio: M.W.
Foto: Dan Dimmock | Unsplash
